Koliko Crni petak zapravo „košta” planetu – od transporta do viška otpada

Black Friday, Crni petak

Dok trgovci širom sveta najavljuju popuste, a kupci puni entuzijazma prate crne cene, retko ko razmišlja o tome koliko Crni petak zaista košta – ne nas, već planetu. Ovaj dan, koji se pretvorio u globalni simbol potrošnje, nosi i visoku ekološku cenu: od povećane proizvodnje i transporta, do viška otpada koji završava na deponijama.

Procene pokazuju da se tokom Crnog petka generišu milioni tona ugljen-dioksida, najviše kroz transport i dostavu proizvoda. Samo u Evropi, emisije gasova staklene bašte povezane sa online kupovinom u tom periodu premašuju milion tona CO₂ – što je ekvivalentno hiljadama avionskih letova između Londona i Njujorka. Najveći deo tog zagađenja dolazi od brze dostave, jer ekspresni transport često uključuje avionski prevoz i neracionalne rute.

Ekolozi ističu da je problem dublji od samog transporta. Proizvodnja koja prethodi sezoni popusta povećava potrošnju energije, vode i sirovina. Na primer, proizvodnja jednog laptopa stvara između 100 i 200 kilograma CO₂, dok izrada pamučne majice zahteva hiljade litara vode. Sve to da bi proizvodi koji se često kupuju impulsivno završili neiskorišćeni – ili, još češće, odbačeni nakon nekoliko meseci.

Pored emisija gasova, Crni petak donosi i drastičan rast otpada. Ambalaža, plastika i karton od online porudžbina u ogromnim količinama završavaju na deponijama. Prema podacima organizacija za zaštitu životne sredine, i do 80 odsto kupljenih proizvoda tokom Crnog petka ne koristi se dugoročno ili završi kao otpad. Posebno zabrinjava e-otpad: elektronski uređaji kupljeni „na sniženju“ često se brzo zamene novim, dok se samo petina takvog otpada pravilno reciklira.

Crni petak, dakle, nije samo praznik popusta, već i simbol kulture hiperpotrošnje – sistema koji vrednuje kvantitet umesto kvaliteta, brzinu umesto trajnosti. Održivi brendovi sve češće odgovaraju pokretima poput „Green Friday“, podstičući kupce da razmisle pre kupovine, izaberu proizvode koji traju ili kupuju second-hand.

Na kraju, možda je najvažnije pitanje koje vredi postaviti pre nego što kliknemo na „Dodaj u korpu“: da li mi ovo zaista treba – i po koju cenu? Jer, iza svake snižene cene krije se trošak koji ne plaćamo mi, već planeta.

Foto: Freepik

Povezani Članci

Najnovije

Scroll to Top
Search