Zašto Meksiko ima pandu koju druge zemlje nemaju?

U zoološkom vrtu Čapultepek u Meksiko Sitiju živi Xin Xin, ženka džinovske pande stara 36 godina, koja se smatra jedinom pandom na svetu koja ne pripada Kini. Meksička predsednica Klaudija Šajnbaum zatražila je od kineskog predsednika Si Đinpinga još jednu pandu za ovaj zoološki vrt, tokom susreta na samitu Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEC).

Šajnbaum je razgovarala sa kineskim predsednikom o unapređenju bilateralne saradnje, a među temama se našla i mogućnost dolaska nove pande u Meksiko. Susret je održan u kineskom gradu Šenženu, a meksička predsednica istakla je da je razgovor bio otvoren i srdačan.

„Sledeće godine obeležavamo 55 godina diplomatskih odnosa Meksika i Kine, što je veoma važan jubilej. Razgovarali smo o unapređenju saradnje u oblasti turizma, a zatražili smo i pandu za zoološki vrt Čapultepek, u okviru naše saradnje”, izjavila je Šajnbaum.

Kako je Meksiko dobio svoju pandu?

Priča o pandama u Meksiku počela je 1975. godine, kada je Kina ovoj zemlji poklonila par džinovskih pandi, Ying Ying i Pe Pe. Njihov dolazak bio je deo diplomatskog sporazuma i simbol prijateljstva i saradnje dve države.

Xin Xin je poslednja potomkinja te linije pandi koja je stigla u Meksiko. Danas je upravo ona jedina džinovska panda na svetu koja se nalazi izvan Kine, a nije obuhvaćena savremenim kineskim programom iznajmljivanja ovih životinja drugim državama.

Šta je zapravo „panda diplomatija”?

Kina je još tokom četrdesetih godina prošlog veka počela da poklanja pande drugim državama kako bi jačala diplomatske odnose. Međutim, od osamdesetih godina praksa se promenila: umesto poklanjanja, pande se drugim zemljama ustupaju na određeni period, uz finansijski doprinos koji se usmerava u programe očuvanja ove vrste u prirodi.

Ovakav pristup postao je poznat kao „panda diplomatija” i predstavlja jedan od načina na koje Kina decenijama gradi međunarodne odnose.

Čini se da su napori za očuvanje vrste dali rezultate. Kina je 2021. godine promenila status džinovske pande na svojoj nacionalnoj listi ugroženih vrsta, nakon oporavka populacije u prirodi.

Džinovske pande prirodno naseljavaju umerene šume istočne Azije i uglavnom ne prelaze velike udaljenosti. Ipak, mnoge su tokom prethodnih decenija premeštene u zoološke vrtove širom sveta, upravo u okviru kineske strategije „panda diplomatije”.

Pande kao deo međunarodnih odnosa

Koliko ova životinja ima važnu ulogu u kineskoj spoljnoj politici pokazuje i slučaj Japana. Ranije tokom 2026. godine, Peking je zatražio povratak dve pande koje su se nalazile u toj zemlji, u jeku diplomatskog spora između dve države.

Do pogoršanja odnosa došlo je nakon što je japanska premijerka Sanae Takaiči nagovestila mogućnost vojne intervencije Tokija u slučaju napada na Tajvan.

Tokom susreta sa kineskim predsednikom, Šajnbaum je ocenila da odnosi Meksika i Kine ulaze u „novu eru”. Si Đinping je, sa svoje strane, pozvao na podizanje bilateralne saradnje na viši nivo, imajući u vidu složene međunarodne okolnosti.

Da li će Meksiko zaista dobiti novu pandu, za sada nije poznato. Ipak, zahtev meksičke predsednice pokazuje da ove životinje i danas imaju značaj koji prevazilazi očuvanje vrste i granice zooloških vrtova.

Foto: Magnific/sekillerim05

Povezani Članci

Najnovije

Scroll to Top
Search