Od prve privatne solarne elektrane “Solaris” u Kladovu do najveće solarne elektrane “DeLasol” u Lapovu, kompanija MT-KOMEX Miloša Kostića predvodnik je energetske tranzicije. Danas, kroz projekte u Srbiji i regionu, MT-KOMEX dokazuje da su obnovljivi izvori energije ključni za ekonomsku i ekološku budućnost.
Recite nam nešto više o počecima i solarnim elektranama u Kladovu i Lapovu?
Još 2009. godine prepoznao sam potencijal solarne energije u Srbiji, u vreme kada je sektor bio tek u povoju. Moja vizija bila je jasna – želeo sam da postanem prvi privatni proizvođač zelene energije u zemlji. Projekat prve solarne elektrane započet je 2011. godine u Kladovu, gde smo, zahvaljujući razumevanju lokalnih vlasti, uspeli da ubrzamo administrativne procedure i postanemo prvi podnosioci zahteva za energetsku dozvolu i status povlašćenog proizvođača. Uz podršku ProCredit banke, uspeli smo da prevaziđemo inicijalne finansijske izazove i uspešno izgradimo solarnu elektranu “Solaris”.
Svestan da je za razvoj industrije neophodan snažan tim, okupio sam talentovane stručnjake i inženjere s kojima sam tokom godina radio na složenim projektima, prateći trendove i tehnološke inovacije. Rezultat tog rada bila je izgradnja najveće solarne elektrane na tlu Srbije – “DeLasol” u Lapovu. Ova elektrana, snage 9,913 MW, puštena je u rad u aprilu 2023. godine i prostire se na 12,5 hektara. Na godišnjem nivou proizvodi 15.000 MWh električne energije i smanjuje emisiju CO2 za više od 11.000 tona. Ovaj projekat potvrđuje da su obnovljivi izvori energije ne samo ekološki, već i ekonomski isplativi.

Izvor: Unsplash
Pored projekata u Srbiji razvijate poslovanje i u regionu. Kakvi su projekti u pitanju i kakvi su opšti uslovi i zakonski okviri u poređenju sa Srbijom?
Razvoj solarne energije ne zaustavlja se na granicama Srbije. U aprilu 2023. godine osnovali smo MT-KOMEX BH s ciljem da doprinesemo razvoju obnovljivih izvora energije u Bosni i Hercegovini.
Zakonski okviri u regionu variraju – dok Srbija ima jasno definisane propise, situacija u BiH je kompleksnija zbog različitih regulativa u Federaciji BiH i Republici Srpskoj. Dozvole se dobijaju sporije, a procedure su složenije. Zbog toga smo se opredelili za model “ključ u ruke”, koji podrazumeva kompletan proces – od izrade plana i ishodovanja dozvola do nabavke opreme, montaže i puštanja elektrane u rad.
Naš prvi projekat u BiH bio je Fotonaponska elektrana (FNE) Rešetnica u Goraždu, a takođe smo izgradili i dve elektrane u opštini Čelinac. Aktivno pratimo razvoj obnovljivih izvora energije i spremni smo da nastavimo sa širenjem na regionalnom tržištu.
Kvalitet vašeg poslovanja vam obezbeđuje sjajne projekte poput saradnje sa Toyo Tires. Recite nam nešto više o tim projektima i šta to znači za privredu Srbije?
Do sada smo realizovali više od 140 MW solarnih elektrana, a značajan deo ovih instalacija nalazi se na industrijskim objektima. Više od 70% od ukupno 220 elektrana na našoj referentnoj listi su upravo industrijski projekti.
Kompanije poput Toyo Tire Srbija, Unior, Minakva i mnoge druge prepoznale su solarne elektrane kao ključ ka energetskoj nezavisnosti i implementaciji ESG strategija. Ovi projekti ne samo da smanjuju troškove energije, već i doprinose stabilnosti elektroenergetskog sistema Srbije, jer se energija proizvodi direktno na mestu potrošnje, što smanjuje tehničke gubitke u mreži.
Naš cilj je da nastavimo s razvojem ovakvih projekata, jer verujemo da su održivi energetski modeli ključni za budućnost privrede Srbije.
Kakvi su sada zakonski okviri i uslovi poslovanja u poređenju sa periodom kada ste Vi počeli da radite?
Prvi zakon o obnovljivim izvorima energije u Srbiji usvojen je 2009. godine i omogućio je primenu fid-in tarifa, koje su tada bile ključne za razvoj sektora. Danas je zakonodavni okvir unapređen i pojednostavljen, što ubrzava realizaciju projekata.
Posebno su olakšane procedure za instalaciju solarnih elektrana na krovovima, što je omogućilo brži razvoj sektora. Osim toga, nove tehnologije poput baterijskih sistema i skladišta energije uvode se u zakonodavni okvir, što daje dodatnu fleksibilnost tržištu.
Da li je realno da se poveća proizvodnja struje u Srbiji iz OIE i imamo li dovoljno stručnjaka i finansijskih institucija za to?
Srbija ima ogroman potencijal za razvoj obnovljivih izvora energije, što pokazuju i podaci – udeo OIE u ukupnoj proizvodnji struje u 2023. godini iznosio je 38,1%. Novi zakonski okvir donet 2021. godine otvorio je tržište za investicije, a finansijske institucije sve više prate projekte koji nisu zavisni od državnih subvencija.
Aukcijski sistem takođe pokazuje da postoji veliki interes investitora, što ukazuje na dalji rast sektora i njegovu dugoročnu održivost.
Šta je za Vas lično najveći motiv u biznisu?
Od početka karijere moj glavni motiv bio je doprinos društvu kroz razvoj obnovljivih izvora energije. Verujem da tehnologija može doneti pozitivne promene i omogućiti svima pristup održivim energetskim rešenjima.
Svaki uspešan projekat dodatno me inspiriše da nastavim s radom na inovacijama i širenju obnovljivih izvora energije. Kroz ovaj proces ne samo da razvijamo kompaniju, već i gradimo održiviju budućnost za sve nas.
Foto: Ustupljene fotografije