Naučnici upozoravaju da klimatske promene i degradacija staništa ubrzavaju povlačenje vode iz Kaspijskog jezera, najvećeg zatvorenog vodenog basena na svetu. Dugoročna satelitska posmatranja i hidrološka istraživanja pokazuju da nivo vode neprekidno opada još od sredine devedesetih godina.

U pojedinim delovima obale, posebno u Azerbejdžanu, povlačenje vode već je drastično promenilo izgled priobalja. Nekadašnje plitke zone danas su suvo zemljište, dok se obalna linija iz godine u godinu menja.

Zašto se Kaspijsko jezero ubrzano povlači?

Za razliku od mora koja su povezana sa okeanima, Kaspijsko jezero nema prirodni izlaz. Njegov nivo zavisi od ravnoteže između dotoka vode iz reka, padavina i isparavanja.

Najveći deo vode dolazi iz reke Volge, ali rast temperatura poslednjih decenija povećava isparavanje i narušava prirodni vodni balans.

„Klimatske promene ubrzavaju isparavanje i remete vodni režim Kaspijskog jezera“, upozorava dr Elnur Safarov, stručnjak za kaspijske studije.

Ugrožene vrste i nestanak prirodnih staništa

Pad nivoa vode sve više pogađa močvare, delte reka i tršćake koji predstavljaju ključna staništa za brojne biljne i životinjske vrste.

Posebno je ugrožena kaspijska foka, jedini morski sisar koji živi u ovom basenu. Stručnjaci upozoravaju da se populacija ove vrste godinama smanjuje zbog gubitka staništa, zagađenja i promena u formiranju leda.

Pod pritiskom su i riblje vrste, uključujući jesetre, dok se istovremeno smanjuju područja važna za gnežđenje i odmor miliona ptica selica.

Posledice osećaju i ljudi

Promene ne pogađaju samo prirodu. Ribari u priobalnim područjima sve češće moraju da odlaze znatno dalje od obale kako bi ulovili količinu ribe koju su ranije nalazili u plićaku.

To povećava troškove ribolova i izlaže ih većem riziku zbog promenljivih vremenskih i morskih uslova.

Pet država traži zajedničko rešenje

Sa problemom se suočavaju Azerbejdžan, Iran, Kazahstan, Rusija i Turkmenistan, zemlje koje dele obalu Kaspijskog jezera.

Kroz Teheransku konvenciju pokušavaju da koordiniraju zaštitu biodiverziteta, praćenje stanja životne sredine i borbu protiv zagađenja.

Stručnjaci upozoravaju da će bez zajedničke regionalne akcije posledice biti sve izraženije, kako za prirodu tako i za milione ljudi koji direktno zavise od resursa Kaspijskog jezera.

Sistem pod sve većim klimatskim pritiskom

Naučna istraživanja ukazuju da se u Kaspijskom jezeru već decenijama produbljuje neravnoteža između dotoka vode i isparavanja. Ukoliko se trend zagrevanja nastavi, očekuje se dalji pad nivoa vode, što bi moglo trajno da promeni geografiju obale, ugrozi ekosisteme i dodatno oteža život lokalnim zajednicama.

Foto: Unsplash/Daniel Silva/Meg von Haartman