Evropska komisija usvojila je danas novi Plan rasta za Zapadni Balkan u cilju isticanja nekih od prednosti članstva u regionu pre pristupanja EU, jačanja privrednog rasta i ubrzanja preko potrebne socio-ekonomske konvergencije. Cilj bi trebalo da bude omogućavanje partnerima da ubrzaju reforme i investicije kako bi značajno ubrzali proces proširenja i rast njihovih ekonomija. Za ostvarivanje ovog cilja, predložen je novi Instrument pomoći reformama i rastu za Zapadni Balkan u iznosu od 6 milijardi evra za period 2024-2027. Plaćanja će biti izvršena tek nakon ispunjenja dogovorenih reformi.
Novi Plan rasta za Zapadni Balkan zasnovan je na četiri stuba, čiji je cilj:
Unapređenje ekonomske integracije sa jedinstvenim tržištem Evropske unije u zavisnosti od usklađivanja Zapadnog Balkana sa pravilima jedinstvenog tržišta i otvaranja relevantnih sektora i oblasti za sve susede u isto vreme, u skladu sa zajedničkim regionalnim tržištem. Predlaže se sedam prioritetnih oblasti:
Slobodno kretanje robe;
Slobodno kretanje usluga i radnika;
Pristup jedinstvenoj zoni plaćanja u evrima (SEPA);
Olakšavanje drumskog saobraćaja;
Integracija i dekarbonizacija energetskih tržišta;
Jedinstveno digitalno tržište;
Integracija u industrijske lance snabdevanja
Podsticanje ekonomske integracije unutar Zapadnog Balkana kroz zajedničko regionalno tržište, zasnovano na pravilima i standardima EU, što bi potencijalno moglo dodati 10% njihovim privredama;
Ubrzavanje temeljnih reformi
Ubrzavanje temeljnih reformi, uključujući fundamentalni klaster, podržavanje puta Zapadnog Balkana ka članstvu u EU, unapređenje održivog privrednog rasta uključujući privlačenje stranih investicija i jačanje regionalne stabilnosti;
Povećanje finansijske pomoći za podršku reformama kroz Instrument reforme i rasta za Zapadni Balkan za period 2024-2027, predlog novog instrumenta u vrednosti od 6 milijardi evra, koji se sastoji od 2 milijarde evra bespovratnih sredstava i 4 milijarde evra u povoljnim kreditima, sa plaćanjem koje je uslovljeno time da partneri sa Zapadnog Balkana ispune specifične socio-ekonomske i fundamentalne reforme.
Kao deo Plana rasta, svaki partner sa Zapadnog Balkana biće pozvan da pripremi Reformsku agendu na osnovu postojećih preporuka uključujući godišnji Paket proširenja i Programe ekonomskih reformi zemalja (ERP). Evropska komisija će biti konsultovana u vezi sa ovom Reformskom agendom, koja će je zatim oceniti i usvojiti.
“Približavamo privrede Zapadnog Balkana Evropskoj uniji”
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen je rekla: „Današnjim usvajanjem novog Plana rasta za Zapadni Balkan u vrednosti od 6 milijardi evra, približavamo privrede Zapadnog Balkana Evropskoj uniji. Potencijal ovog Plana rasta je izvanredan. Plan rasta bi mogao da udvostruči ekonomije Zapadnog Balkana u narednih 10 godina. Kombinacijom reformi i ulaganja, omogućiće Zapadnom Balkanu da uskoro iskoristi ključne oblasti našeg jedinstvenog tržišta, uključujući slobodno kretanje roba, usluga i radnika, jedinstvenu zonu plaćanja u evrima, do transporta, energetike i jedinstvenog digitalnog tržišta“.
Visoki predstavnik Žozep Borelj istakao je: „Novi Plan rasta za Zapadni Balkan je važna ponuda našim partnerima koji pruža podsticaj za postizanje napretka u relevantnim fundamentalnim i društveno-ekonomskim reformama. Ova ponuda takođe može da ubrza napredak na putu normalizacije odnosa između Kosova i Srbije kroz dijalog uz posredovanje EU. Svaki naš partner na Zapadnom Balkanu ima priliku da podstakne privredni rast i na kraju dobije pristup jedinstvenom evropskom tržištu čak i pre proširenja. To je i u interesu EU u celini“.
Evropski komesar za proširenje i susedstvo Oliver Varheji rekao je: „Novi Plan rasta za Zapadni Balkan i novi Instrument za reformu i rast zasnivaju se na Ekonomsko-investicionom planu (EIP) u iznosu od 9 milijardi evra koji je uspešno pokrenut još 2020. godine kako bi se obezbedilo do 30 milijardi evra investicija. Naš novi Plan rasta u iznosu od 6 milijardi evra nudi novi alat usmeren na specifične društveno-ekonomske i fundamentalne reforme kroz budžetsku podršku i ciljane investicije koje će olakšati put ka jedinstvenom tržištu. Ovo neće samo ubrzati privredni rast Zapadnog Balkana već i njihov put ka članstvu u EU„.