Visoko otrovne vrste zmija, poput vodenih mokasin zmija u Severnoj Americi, krajtova u Aziji i crne mambe u Africi, mogle bi sve češće da menjaju svoja staništa zbog porasta temperatura i širenja ljudskih naselja.
Toplije vreme može dovesti do većeg rizika od ujeda zmija širom sveta, jer se ove životinje pomeraju u potrazi za pogodnijim uslovima za život, pokazuje nova studija.
Istraživanje koje je povezano sa Svetskom zdravstvenom organizacijom (SZO) objavljeno je u časopisu PLOS Neglected Tropical Diseases.
Studija upozorava da bi se zmije sve češće mogle približavati gusto naseljenim područjima, ali i regionima u kojima ih ranije nije bilo, kao posledica klimatskih promena i gubitka prirodnih staništa.
To povećava verovatnoću susreta ljudi i zmija, a samim tim i broj ujeda, ali i uginuća samih životinja.
Globalni rizik koji se širi
Iako su podaci o ujedi zmija često nepotpuni, procene govore da se godišnje dogodi oko 4 miliona slučajeva, najviše u tropskim regionima, posebno u južnoj Aziji.
Naučnici navode da je do sada postojalo malo jasnih podataka o tome kako će se rizik menjati u budućnosti, u uslovima rasta populacije i klimatskih promena.
Nova analiza koristi veliki broj baza podataka, muzejske zapise i naučnu literaturu kako bi preciznije mapirala rasprostranjenost najotrovnijih vrsta, ali i predvidela promene do 2050. i 2090. godine.
Vrste koje menjaju staništa
Prema nalazima, nekoliko opasnih vrsta moglo bi biti primorano da se pomera ka novim oblastima, uključujući:
- vodene mokasin zmije u Severnoj Americi
- afričke pljujuće kobre
- različite vrste vipera u Južnoj Americi i Evropi
- krajtove u Aziji
U pojedinim slučajevima, ove promene mogu dovesti do toga da se zmije pojave u ranije netipičnim, pa i gusto naseljenim područjima.
Više susreta sa ljudima
Kako se staništa pomeraju, zmije bi mogle sve češće da se pojavljuju u blizini naselja, uključujući igrališta, poljoprivredna zemljišta, staze za trčanje i izvore vode.
Posebno su ugroženi ruralni regioni, gde ljudi često rade u poljima bez adekvatne zaštite, a pristup medicinskoj pomoći je ograničen.
U isto vreme, klimatske promene i uništavanje staništa predstavljaju veliki rizik i za same zmije, uključujući koralne zmije u Amazoniji i druge vrste koje zavise od stabilnih ekosistema.
Priprema i prevencija
Stručnjaci ističu da su bolja edukacija, pravovremena medicinska reakcija i dostupnost antitoksina ključni za smanjenje posledica ujeda.
Prevencija uključuje osnovne mere opreza poput zatvorene obuće, pažljivog kretanja u prirodi, korišćenja svetla noću i izbegavanja kontakta sa zmijama.
Poruka istraživanja je da će se rizik od susreta ljudi i zmija verovatno menjati zajedno sa klimom i da priprema mora da prati te promene.
Foto: Unsplash/Nivedh P
