Toplotne pumpe mogle bi da smanje emisije gasova sa efektom staklene bašte povezane sa energetikom Evropske unije za četvrtinu. Prema novoj analizi Evropskog udruženja za toplotne pumpe (EHPA), njihova primena u svim zgradama i industrijskim procesima u kojima je ova tehnologija primenljiva, uz napajanje električnom energijom iz obnovljivih izvora poput sunca i vetra, mogla bi da spreči emisiju oko 600 miliona tona ugljen-dioksida (CO2).
To je više od ukupnih godišnjih emisija Nemačke, najveće evropske privrede, ili zbirnih emisija 17 najmanjih članica EU.
Kako rade toplotne pumpe i na koji način smanjuju emisije?
U zavisnosti od vrste, toplotne pumpe preuzimaju energiju iz spoljnog vazduha, vode ili tla i pretvaraju je u toplotu ili hladan vazduh, bez sagorevanja fosilnih goriva u samom objektu.
Njihov princip rada sličan je onom kod frižidera, samo u obrnutom smeru. Sistem koristi rashladni fluid koji se kompresijom pretvara u zagrejani gas. Taj gas zatim predaje toplotu sistemu za grejanje i zagreva prostor. Nakon toga se hladi, ponovo prelazi u tečno stanje i ciklus počinje iznova.
Jedna od najvećih prednosti ove tehnologije jeste njena energetska efikasnost. Za svaki kilovat-sat (kWh) utrošene električne energije, toplotne pumpe obično isporučuju tri do četiri kWh toplotne energije.
Prema podacima EHPA, ugradnjom jedne toplotne pumpe u stambeni objekat u proseku se godišnje izbegne potrošnja oko 1.100 kubnih metara prirodnog gasa i emisija približno dve tone CO2, pod uslovom da električna energija koju uređaj koristi potiče iz obnovljivih izvora.
Evropa još nije dostigla cilj ugradnje toplotnih pumpi
Na evropskom tržištu trenutno je instalirano oko 30 miliona toplotnih pumpi u stambenim objektima. Tokom 2025. godine ugrađeno ih je još približno tri miliona. Ipak, taj rezultat je za milion uređaja manji od cilja Evropske komisije, koja je za prošlu godinu predvidela četiri miliona novih instalacija.
Dodatnu prepreku širenju ove tehnologije predstavlja i talas dezinformacija o njenim mogućnostima. Među najčešćim zabludama su tvrdnje da toplotne pumpe ne mogu efikasno da rade na niskim temperaturama, da proizvode previše buke ili da nisu pogodne za ugradnju u starije objekte.
„Klimatske promene ne čekaju“
„Lideri moraju da prestanu da odugovlače dok svet gori i počnu da rade ono što daje rezultate“, poručuje Pol Keni (Paul Kenny), generalni direktor Evropskog udruženja za toplotne pumpe.
Kako ističe, toplotne pumpe već doprinose smanjenju emisija i pružaju zaštitu od promena cena fosilnih goriva.
Keni poziva evropske zemlje da olakšaju njihovu ugradnju u svim vrstama objekata, kao i u industrijskim procesima koji koriste niže temperature. To podrazumeva finansijsku podršku prilikom kupovine i instalacije, pristupačnu električnu energiju iz čistih izvora i jednostavnije priključivanje na elektroenergetsku mrežu.
„Klimatske promene ne čekaju, pa ne bismo smeli ni mi“, zaključuje Keni.
Foto: Magnific/evening_tao