Bil Gejts zarađuje milijarde od kompanije čije deponije emituju metan

Bil Gejts godinama ulaže u razvoj tehnologija koje bi mogle da pomognu u borbi protiv klimatskih promena. Međutim, znatan deo njegovog bogatstva vezan je za jednu od najstarijih i ekološki problematičnih industrija – upravljanje deponijama otpada.

Suosnivač Microsofta najveći je akcionar američke kompanije Republic Services, drugog najvećeg operatera deponija u SAD. Njegov udeo u kompaniji dostigao je 38 odsto, a vrednost te investicije procenjuje se na 29 milijardi dolara. Od 1999. godine, kada je postao vlasnik pet odsto akcija, Gejts je na osnovu dividendi primio oko 2,6 milijardi dolara, pokazuju podaci koje je analizirala redakcija ProPublica.

Ova investicija posebno privlači pažnju zbog uticaja deponija na klimatske promene. Prema naučnim istraživanjima, deponije su odgovorne za čak petinu emisija metana u SAD. Reč je o gasu sa efektom staklene bašte koji u kratkom roku zadržava oko 80 puta više toplote od ugljen-dioksida.

Prema sopstvenim izveštajima kompanije, emisije koje nastaju njenim poslovanjem imaju klimatski uticaj uporediv sa emisijama oko tri miliona automobila na benzin godišnje.

Istraživanje ProPublice pokazuje da Republic Services, uprkos Gejtsovom uticaju i njegovom javnom zalaganju za klimatske ciljeve, nije napravio značajnije pomake u smanjenju zagađenja. Američki savezni inspektori više puta su utvrdili da metan iz deponija kompanije izlazi u količinama koje premašuju dozvoljene granice. Kompanija se, takođe, nije obavezala na ambicioznije ciljeve smanjenja emisija koje je prihvatio njen glavni konkurent, dok se protivila pojedinim politikama koje bi mogle da smanje uticaj čitave industrije na životnu sredinu.

Zašto su deponije veliki izvor metana?

Problem nastaje kada se organski otpad, poput ostataka hrane, razgrađuje pod zemljom, u uslovima bez kiseonika. Tokom tog procesa nastaje metan, koji može da dospe u atmosferu ukoliko sistemi za njegovo prikupljanje ne funkcionišu dovoljno efikasno.

Savremene deponije imaju sisteme za prikupljanje deponijskog gasa, koji se zatim može spaljivati ili prerađivati u takozvani obnovljivi prirodni gas. Na taj način gas koji bi inače završio u atmosferi može da se iskoristi kao energent. Međutim, postojanje ovakvih sistema ne garantuje da je zagađenje pod kontrolom.

Američka Agencija za zaštitu životne sredine (EPA) je 2024. godine upozorila na kršenje propisa o nadzoru i održavanju sistema za prikupljanje gasa na deponijama širom zemlje. Prema podacima do kojih je došla ProPublica, petina objekata obuhvaćenih tim upozorenjem pripadala je kompaniji Republic Services.

Jedna od problematičnih lokacija bila je deponija McCarty Road u Hjustonu. Inspekcija je utvrdila da kompanija godinama nije adekvatno registrovala prekoračenja dozvoljenih nivoa metana, kao i da su postojali problemi sa održavanjem sistema za prikupljanje gasa. Kontrole na najmanje 39 od približno 200 deponija kompanije, sprovedene od 2020. godine, otkrile su više od 1.400 problematičnih mesta na kojima je dolazilo do prekomernog ispuštanja metana. U pojedinim slučajevima, koncentracije su bile između 100 i 300 puta veće od federalno dozvoljenih granica.

Kompanija je, odgovarajući na pitanja ProPublice, navela da zapošljava stotine stručnjaka za zaštitu životne sredine i inženjera i da nastoji da otkloni uočene probleme.

Dodatnu zabrinutost izazivaju i podaci o stvarnim emisijama. Republic Services navodi da je od 2017. godine smanjio emisije sa svojih deponija za 20 odsto. Međutim, taj rezultat nije zasnovan na direktnom merenju ukupne količine metana koja izlazi iz objekata, već na procenama izvedenim iz količine gasa koju sistemi uspeju da prikupe.

Istraživanje iz 2025. godine, koje su sproveli naučnici sa Harvarda, NASA-e i organizacije Carbon Mapper, pokazalo je da takav način izveštavanja može da pruži pogrešnu sliku o emisijama. Satelitska merenja na jednoj od analiziranih deponija kompanije pokazala su rast emisija tokom četvorogodišnjeg perioda, iako je kompanija prijavljivala njihovo smanjenje.

Republic Services je, odgovarajući na ove nalaze, poručio da stoji iza rezultata koje je ostvario u oblasti održivosti.

Kada se klimatski ciljevi sudare sa profitom

Jedno od ključnih pitanja koje otvara istraživanje jeste koliko su kompanije zaista spremne da ulažu u smanjenje emisija ukoliko to podrazumeva veće troškove i manju zaradu.

Republic Services se 2019. godine pridružio inicijativi Science Based Targets, obavezavši se da će do 2030. smanjiti emisije za 35 odsto. Međutim, kada su 2021. godine kriterijumi inicijative postali ambiciozniji, kompanija nije prihvatila novi cilj.

Prema navodima bivšeg zaposlenog, dostizanje strožih standarda moglo bi da zahteva više od milijardu dolara dodatnih ulaganja u sisteme za prikupljanje metana i druga unapređenja. Istraživanje ProPublice ukazuje da bi takvi troškovi mogli da utiču na sredstva koja kompanija isplaćuje akcionarima.

Upravo tu se otvara pitanje Gejtsove odgovornosti kao najvećeg akcionara. On je godinama javno podržavao ulaganja u klimatske inovacije i pozivao poslovne lidere da ne dozvole da profit bude prepreka klimatskim politikama. Ipak, prema podacima o vlasništvu, nije prodao svoje akcije Republic Services. Gejts nije odgovorio na ponovljene zahteve ProPublice za komentar o svojim ulaganjima u ovu kompaniju.

Pored toga, Republic Services se protivio pojedinim predlozima za strožu kontrolu emisija sa deponija, uključujući širu primenu satelita i dronova za praćenje metana, kao i merama kojima bi se organski otpad preusmeravao sa deponija.

Manje otpada na deponijama znači i manje emisija

Stručnjaci ističu da unapređenje sistema za prikupljanje metana nije dovoljno za rešavanje problema. Važno je smanjiti i količinu organskog otpada koji uopšte završava na deponijama.

Kao jedan od najefikasnijih pristupa navodi se odvojeno prikupljanje ostataka hrane i zelenog otpada, koji se zatim mogu usmeriti na kompostiranje ili druge načine prerade.

Primer za to je Nemačka, koja je još 1993. godine počela postepeno da ograničava odlaganje biorazgradivog otpada na deponije. Od tada su njene emisije metana iz ovog izvora smanjene za više od 90 odsto. U SAD je, poređenja radi, zabeležen pad od oko 40 odsto tokom približno istog perioda.

Kalifornija je takođe uvela obavezno odvojeno prikupljanje ostataka hrane i zelenog otpada, koji se potom upućuju na kompostiranje ili druge oblike korišćenja.

Iako Republic Services u svojim izveštajima ističe značaj reciklaže organskog otpada, ovaj segment i dalje predstavlja manji deo poslovanja kompanije. Upravljanje deponijama i prikupljanje otpada ostaju među njenim najprofitabilnijim aktivnostima.

Zbog toga se problem emisija metana ne može rešiti samo novim tehnologijama. Potrebni su bolji sistemi za nadzor i održavanje deponija, transparentnije izveštavanje o emisijama, ali i promene u načinu na koji se otpad proizvodi, razvrstava i odlaže.

Foto: ChatGPT

Povezani Članci

Najnovije

Scroll to Top
Search