Vlasti u Barseloni intenzivno sprovode projekte ozelenjavanja grada, uklanjajući slojeve asfalta sa pojedinih ulica i trgova kako bi više prostora vratile zemljištu, kišnici i vegetaciji. Cilj ovih inicijativa je da grad postane otporniji na sve učestalije toplotne talase i intenzivne padavine, koje se povezuju sa posledicama klimatskih promena.
Stručnjaci ističu da asfaltirane i betonske površine sprečavaju prirodno upijanje kišnice, zadržavaju toplotu i doprinose stvaranju neprijatnijeg urbanog okruženja. Vraćanjem prostora zemljištu i sadnjom drveća omogućava se da se kišnica ponovo infiltrira u tlo, snižava se temperatura u gradu, poboljšava kvalitet vazduha i stvaraju povoljniji uslovi za razvoj biodiverziteta.
Jedan od najpoznatijih primera ove transformacije su barselonski „superblokovi“ (Superilles), u kojima je saobraćaj motornih vozila ograničen, a nekadašnji kolovozi pretvoreni u zelene površine namenjene pešacima, biciklistima i boravku građana.
Pored razvoja superblokova, Barselona ulaže u izgradnju novih parkova, širenje zelenih površina i projekte obnove prirodnih staništa, pokazujući da gradovi mogu da se razvijaju na održiviji način. Umesto da beton dominira urbanim prostorom, prirodi se vraća deo mesta koje je izgubila, čime grad postaje zeleniji, prijatniji za život i otporniji na izazove koje donose klimatske promene.
Kako poručuju zagovornici ovakvog pristupa, ne mora sve što je jednom prekriveno betonom zauvek tako i da ostane – ponekad je dovoljno ukloniti samo deo asfalta kako bi priroda ponovo pronašla svoje mesto.
Foto:
