Kada pomislimo na najveće organizme na planeti, verovatno nam prvo padaju na pamet plavi kitovi, slonovi ili druge ogromne životinje. Međutim, pravi rekorderi kriju se u svetu biljaka, gljiva i morskih trava.
Neki od njih toliko su veliki da ono što izgleda kao šuma, livada ili skup biljaka zapravo predstavlja jedan jedini organizam.
Pando – „šuma“ koja je zapravo jedan organizam
U američkoj saveznoj državi Juta nalazi se Pando, ogromna klonalna kolonija jasike (Populus tremuloides).
Na prvi pogled deluje kao obična šuma, ali oko 40.000 stabala zapravo je povezano istim podzemnim korenovim sistemom. Procene govore da Pando zauzima oko 43 hektara i teži približno 6.000 tona.
Smatra se i jednim od najstarijih živih organizama na Zemlji, starim desetinama hiljada godina.
And Fun #ForestFact #1: #DYK that the world’s oldest living thing is a grove of Quaking Aspens called Pando found on Fish Lake National Forest? It is believed to be 80,000 years old! #EarthDay pic.twitter.com/u7s69W9nj5
— Forest Service NW (@ForestServiceNW) April 23, 2019
Najveći organizam po površini krije se ispod zemlje
U Oregonu se nalazi još jedan neobičan rekorder – ogromna kolonija gljive Armillaria ostoyae, poznata kao „Humongous Fungus“.
Veći deo ovog organizma nalazi se ispod površine zemlje, dok se iznad nje pojavljuje samo u obliku malih grupa gljiva.
Kolonija se prostire na oko 9 kvadratnih kilometara, zbog čega se smatra jednim od najvećih poznatih organizama na planeti po površini.
Najveće drveće na svetu
Džinovske sekvoje sa zapada SAD među najvećim su drvećem na Zemlji. Mogu da dostignu visinu od oko 90 metara, dok prečnik njihovih stabala može biti veći od sedam metara.
Još jedan rekorder je Hyperion, obalna sekvoja koja se smatra najvišim poznatim živim stablom. Visoka je oko 116 metara.
S druge strane, titulu jednog od najširih stabala nosi El Tule, meksički taksodijum čije stablo, zajedno sa proširenim korenjem, ima obim koji ostavlja bez daha.
ARBOLES SINGULARES 🌳
— El Jardín de Charles (@CRCiencia) November 28, 2020
General Sherman (Sequoia National Park, California, EEUU) > es una secuoya gigante (Sequoiadendron giganteum) considerada el ser vivo con mayor biomasa del planeta (1.486 m3) > tiene 83 metros de altura y una edad estimada de 2.000 años#Biología #Botánica pic.twitter.com/Tvk2bTtrSa
Gljiva teška pola tone
Jedna vrsta gljive, Phellinus ellipsoideus, poznata je po ogromnom plodnom telu.
Najveći proučeni primerak težio je oko 500 kilograma, što je približno težina manjeg automobila.
Ogromna morska livada koja je zapravo jedna biljka
Jedan od najfascinantnijih primera dolazi iz mora. Kod australijskog zaliva Shark Bay nalazi se ogromna livada morske trave koja je zapravo jedna jedina klonalna biljka.
Prostire se na oko 4.000 kvadratnih kilometara morskog dna, što je čini jednom od najvećih poznatih biljaka i organizama na planeti.
Sličan fenomen postoji i kod obale Ibice, gde raste morska trava poznata kao Posidonia oceanica. Njene podzemne stabljike i korenje povezuju ogromne površine, a neke kolonije mogle bi biti stare hiljadama godina.
Najveći nisu uvek oni koje možemo da vidimo
Ovi primeri pokazuju koliko naša predstava o veličini živog sveta može da bude varljiva.
Neki od najvećih organizama na planeti ne kreću se, ne proizvode buku i ne izgledaju spektakularno na prvi pogled. Umesto toga, prostiru se kroz tlo ili morsko dno, povezujući hiljade stabala ili ogromne površine biljaka u jednu celinu.
Priroda tako pokazuje da „veličina“ ne mora da se meri visinom ili težinom, ponekad se proteže kilometrima ispod naših nogu.
Foto: Magnific/lukinlukin53