U jeku požara koji pustoše Los Anđeles i podsećaju na razorne posledice ekstremnih vremenskih nepogoda, uragani, požari i druge prirodne nepogode prouzrokovale su gubitke od 320 milijardi dolara u 2024. godini, što predstavlja povećanje od trećinu u odnosu na prethodnu godinu, prenosi Financial Times. Ovo povećanje naglašava uticaj klimatskih promena i sve češću gradnju nekretnina u područjima sklonim ekstremnim vremenskim nepogodama.
Od ukupnih gubitaka, oko 140 milijardi dolara pokriveno je osiguranjem, čime je 2024. postala najskuplja godina za osiguravajući sektor od 2017, kada su SAD pogodili uragani Harvi, Irma i Marija. Ipak, veliki deo ekonomskih gubitaka ostao je nepokriven, što ukazuje na značajan „zaštitni jaz“.
Oko dve trećine globalnih gubitaka zabeleženo je u Severnoj Americi, Centralnoj Americi i Karibima, gde su uragani Milton i Helena u Floridi prouzrokovali ukupne gubitke od 190 milijardi dolara. Ova regija beleži najviši udeo zbog visokog koncentrisanja vrednih nekretnina i infrastrukture, ali i sve češćih oluja i nepogoda.
Klimatske promene dodatno pogoršavaju situaciju, jer je globalna prosečna temperatura po prvi put prešla 1.5°C iznad predindustrijskog nivoa. Naučnici očekuju da će 2024. biti potvrđena kao najtoplija godina ikada.
Uz uragane, manji vremenski događaji poput oluja sada nanose štetu sličnu ozbiljnim uraganima. Na primer, oluje praćene tornadima pogodile su srednji zapad SAD-a i Teksas, izazvavši gubitke od gotovo 13 milijardi dolara.
Broj poginulih u prirodnim nepogodama bio je niži nego 2023, kada su katastrofalni zemljotresi u Turskoj i Siriji odneli čak 77.600 života. U 2024. godini, prirodne nepogode usmrtile su oko 11.000 ljudi, što je ispod proseka od 17.500 godišnje u poslednjoj deceniji.
Katastrofe 2024. godine još jednom ukazuju na hitnost prilagođavanja klimatskim promenama i potrebu za smanjenjem zaštitnog jaza u osiguravanju imovine.
Foto: Canva