Nekada česti, galagoi sada opadaju u broju, ali istraživači kažu da dve ključne mere zaštite mogu da pomognu njihovom oporavku. Naučnici zagovaraju izgradnju „mostova među krošnjama“ kako bi pomogli populacijama galaga da se oporave od posledica krčenja šuma.
Poznati po svojim ogromnim okruglim očima i šiljastim ušima, galagoi su nekada bili svuda u Južnoj Africi, stičući reputaciju zbog krađe hrane za kućne ljubimce iz činija u gradovima i prosjačenja za ostatke hrane od turista na safariju.
Međutim, istraživači Frank Cuozzo i Michelle Sauther, koji su prvi put 2012. godine putovali u Južnu Afriku da traže ovu „neobičnu“ životinju, počeli su da primećuju zabrinjavajući trend. Često su nailazili na mrtve galagoe koji su ili nastradali na putevima ili su ih psi napali.
Zašto su galagoi „ugroženi“?
U januaru 2026. godine, organizacija Endangered Wildlife Trust je klasifikovala galagoe sa debelim repom sa statusa „najmanje zabrinjavajući“ na „blizu ugroženog“. Iako ova kategorija nije toliko ozbiljna kao „ugroženo“, istraživači kažu da pokazuje da populacije verovatno opadaju zabrinjavajućom brzinom.
„Ljudske pretnje postoje svuda, za sve vrste“, kaže Cuozzo, naučnik u Lajuma Research Center.
„Ali uspeli smo da dokumentujemo da se ljudske pretnje galagoevima, uključujući krčenje šuma i gubitak staništa, povećavaju.“
Galagoi sa debelim repom veći deo života provode na drveću, hraneći se smolom akacije. Kako ljudi krče velike površine šume za poljoprivredu i stambene zone, galagoi su primorani da ulaze u naseljena područja u potrazi za hranom. Korišćenjem satelitskih snimaka, istraživači su izračunali da se staništa primata smanjuju za oko 3,6% po deceniji, što je brže od prosečnog gubitka prirodnih područja u regionu.
U jednom primeru, oko 200 kilometara severno od Pretorije u Južnoj Africi, galagoi su praktično nestali nakon izgradnje brane uzvodno, koja je osušila omiljenu šumu primata. Prethodne studije takođe pokazuju da ilegalna trgovina kućnim ljubimcima, saobraćaj i napadi pasa mogu naneti znatno veći udarac populaciji galagoa u Južnoj Africi nego što su stručnjaci prvobitno predviđali.
Mogu li mostovi među krošnjama pomoći galagoima?
Cuozzo i Sauther sada pozivaju lokalno stanovništvo da ne hrane primate i ne ostavljaju hranu za kućne ljubimce noću, kako bi sprečili galagoe da ulaze u naselja, gde su još ranjiviji. Da bi se smanjila opasnost od stradajanja na putevima, istraživači zagovaraju izgradnju „mostova među krošnjama“. Ovi prelazi na bazi užadi omogućavaju galagoima da pređu puteve bez rizika da budu udareni automobilom.
Mostovi među krošnjama već su postavljeni širom sveta, uključujući duboko u Amazonu, kako bi se zaštitile vrste i ograničila njihova izloženost ljudskoj infrastrukturi, poput puteva. WWF navodi da su mostovi među krošnjama „ključna mera ublažavanja“ za životinje poput lenjivaca i majmuna čija su staništa „fragmentisana linearnom infrastrukturom“.
„Jedan jedini put može izolovati životinju od skloništa, hrane i potencijalnih partnera, ometajući svakodnevni život i deleći vrste u različite podpopulacije, što može da smanji genetsku raznolikost“, navodi organizacija. Međutim, istraživači ističu da je dostupno „veoma malo novca“ za očuvanje, pa čak i izgradnja jednostavnog mosta među krošnjama može potrajati, prenosi Euronews Green.
„Što više saznajemo o nekoj vrsti, to možemo bolje da potrošimo novac na efikasan način“, dodaju oni. Bez kraja krčenja šuma, galagoi sa debelim repom rizikuju da se još više približe izumiranju.
Foto: Freepik/kuritafsheen77
