Paukovi su „temelj“ zdravlja planete, pa zašto su zaboravljeni u naporima za očuvanje prirode? Nova studija otkriva da gotovo 90 odsto insekata i paukolikih životinja u SAD nema nikakav status zaštite.
„Jezivi gmizavci“ od presudnog su značaja za zdravlje naše planete, ali nije lako pridobiti podršku za njih. Insekti i paukolike životinje, paukovi, škorpije i kosci (poznati i kao „dugonogi paukovi“) – „obično ne dobijaju istu pažnju“ kao „popularne i harizmatične životinje poput lavova i pandi“, kaže Laura Figueroa, docentkinja za zaštitu životne sredine na Univerzitetu Masačusets u Amherstu.
Još 2017. činilo se da se situacija menja. Studija objavljena u naučnom časopisu PLOS One pokazala je pad biomase letećih insekata od 75 odsto tokom 27 godina u 63 prirodna rezervata u Nemačkoj.
Vesti o nadolazećoj „apokalipsi insekata“ obišle su svet, podstakle niz sličnih istraživanja i dale zamah programima praćenja i zaštite insekata.
Ali skoro deceniju kasnije, da li je to donelo promenu?
Nadovezujući se na globalnu uzbunu izazvanu ovim padom, Figueroa i njen diplomirani student Ves Volš odlučili su da istraže stanje insekata i paukolikih životinja u Severnoj Americi, sa zabrinjavajućim rezultatima.
„Jednostavno nemamo pojma kako im ide“
Njih dvoje su prikupili procene stanja očuvanosti za 99.312 poznatih vrsta insekata i paukolikih životinja u Severnoj Americi, severno od Meksika.
Bili su zapanjeni nedostatkom dostupnih podataka. „Gotovo 90 odsto, tačnije 88,5 odsto, vrsta insekata i paukolikih životinja nema nikakav status zaštite“, kaže Figueroa, glavna autorka rada objavljenog 2. marta u naučnom časopisu PNAS.
„Jednostavno nemamo predstavu kako im ide. Gotovo ništa se ne zna o potrebama za očuvanjem većine insekata i paukolikih životinja u Severnoj Americi.“
Među retkim vrstama koje uživaju zaštitu, leptiri i vilini konjici dobijaju nesrazmerno veliku pažnju, zajedno sa vodenim vrstama važnim za praćenje kvaliteta vode, poput jednodnevki, kamenjarki i tulara. „Paukolike životinje su, naročito, gotovo potpuno izostavljene iz sistema zaštite; većina saveznih država ne štiti nijednu vrstu“, kaže Volš, vodeći autor rada. Istraživači su takođe otkrili da države koje se oslanjaju na eksploatacione industrije poput rudarstva i fosilnih goriva ređe štite insekte i paukolike životinje.
Zašto su paukovi važni?
Oni se često demonizuju kao predatori, ali samo mali deo vrsta zaista je opasan po ljude, oko 25 do 30 od više od 50.000, a još manje njih redovno izaziva ozbiljne posledice. Njihove predatorske sposobnosti, međutim, neprocenjive su za kontrolu populacija insekata. Drže pod kontrolom muve, komarce, lisne vaši i druge poljoprivredne štetočine.
Kao plen, predstavljaju važan izvor hrane za ptice, guštere i druge predatore, prenoseći energiju duž lanca ishrane.
Njihovo prisustvo, ili odsustvo, takođe je ključni rani pokazatelj zdravlja ekosistema. Bez njih, poremećaj ravnoteže mogao bi imati katastrofalne posledice: populacije štetočina mogle bi eksplodirati, usevi bi trpeli, a čitavi ekosistemi postali nestabilni.
„Insekti i paukolike životinje su od suštinskog značaja za ljudsko društvo“, kaže Laura Figueroa sa Univerziteta Masačusets u Amherstu. „Pomažu u oprašivanju i biološkoj kontroli štetočina; mogu služiti kao pokazatelji kvaliteta vazduha i vode, i duboko su utkane u mnoge kulture širom sveta.“
„Insekti i paukolike životinje su više od objekata straha“, kaže Volš, koji na ruci ima tetovažu pauka. „Moramo da cenimo njihov ekološki značaj, a to počinje prikupljanjem više podataka i priznavanjem da zaslužuju zaštitu.“
Mogu li insekti naučiti nešto iz zaštite ptica?
Trenutno je zaštita insekata i paukolikih životinja rascenjena i značajno varira širom SAD – a čini se da je pod uticajem lokalne industrije.
Osvrćući se na uspeh zaštite ptica, Figueroa ističe važnost jedinstva, prenosi Euronews Green.
„Istraživanja pokazuju da su najbolji rezultati u zaštiti postignuti kada se široke i raznovrsne koalicije udruže“, kaže ona. „U slučaju ptica, to su bili lovci, posmatrači ptica, nevladine organizacije i mnoge druge grupe koje su se okupile oko zajedničkog cilja.“
Foto: Freepik/erik-karits-2093459