Gde veverice provode zimu? Ne spavaju zimski san, a evo kako preživljavaju hladne dane

Kada temperature padnu, a drveće ostane bez lišća, veverice ne nestaju iz prirode. Iako ih tokom zime ređe viđamo, ove životinje ostaju aktivne tokom cele godine. Hladne mesece provode u gnezdima na drveću, a kada vremenske prilike dozvole, izlaze u potragu za hranom koju su sakupile još tokom jeseni.

Obična ili evropska veverica (Sciurus vulgaris), vrsta koja živi i u Srbiji, ne hibernira. Za razliku od ježeva i puhova, koji tokom zime ulaze u stanje dugotrajnog zimskog sna, veverice moraju redovno da se hrane kako bi održale telesnu temperaturu i sačuvale energiju.

Gde se veverice kriju tokom zime?

Veverice najveći deo vremena provode u gnezdima koja prave visoko u krošnjama drveća. Ona su najčešće smeštena u račvama grana, blizu stabla, a grade ih od grančica i oblažu mahovinom, lišćem, travom i drugim mekanim materijalima.

Ovakva gnezda pružaju im zaklon od hladnoće, vetra i padavina. Kada su vremenski uslovi nepovoljni, posebno tokom jakog vetra, obilne kiše ili mraza, veverice mogu da ostanu u njima i po nekoliko dana. Izlaze kada im je potrebno da pronađu hranu.

Jedna veverica može da koristi više gnezda, a ponekad se sklanja i u šupljine drveća.

Ne hiberniraju, već se oslanjaju na zalihe hrane

Jedna od najvažnijih priprema za zimu počinje još tokom jeseni. U periodu kada hrane ima u izobilju, veverice sakupljaju semenke, orašaste plodove i druge jestive delove biljaka, a zatim ih skrivaju na različitim mestima.

Među njihovom hranom nalaze se lešnici, orasi, žir, semenke četinara, šišarke i pečurke. Zalihe skrivaju u zemlji, pukotinama drveća i drugim zaklonjenim mestima, kako bi im bile dostupne kada tokom zime bude manje sveže hrane.

Kada ogladne, vraćaju se na mesta na kojima su sakrile hranu. Pomažu im dobro razvijeno čulo mirisa i sposobnost pamćenja lokacija na kojima se nalaze zalihe.

Ne pronađu, međutim, baš sve što su sakrile. Deo semenki ostaje u zemlji i može da proklija, zbog čega veverice imaju važnu ulogu u širenju biljaka i obnavljanju šumskih staništa.

Kako možemo da im pomognemo tokom zime?

Vevericama je najvažnije da imaju očuvano prirodno stanište, dovoljno hrane i mesta za sklonište. Zbog toga je korisno sačuvati drveće, žbunje i prirodnu vegetaciju, posebno u parkovima, baštama i šumskim područjima.

Njihova ishrana ne zavisi samo od orašastih plodova. Veverice jedu i semenke četinara, pupoljke, plodove, gljive i druge delove biljaka, pa raznovrsna vegetacija obezbeđuje različite izvore hrane tokom godine.

Ukoliko se odlučimo da ih dodatno hranimo, važno je da to ne postane zamena za prirodne izvore hrane. Prednost treba dati odgovarajućoj hrani za veverice, poput lešnika u ljusci i semenki, u manjim količinama i bez slanih, začinjenih ili prerađenih namirnica. Ne treba ih hraniti hlebom, grickalicama i ostacima ljudske hrane.

Očuvanje starih stabala, šupljina u drveću i prirodnih zaklona takođe je važno, jer vevericama pruža mesta za odmor, gnežđenje i zaštitu od nepovoljnih vremenskih uslova.

Iako ih zimi viđamo ređe, veverice su i tada deo aktivnog šumskog života. Njihova priprema za hladne mesece počinje mnogo pre prvog snega, a zalihe hrane koje prikupljaju tokom jeseni pomažu im da prebrode period kada je do nje teže doći.

Foto: Magnific/Muhammad Ihlal Fauqi Assalami

Povezani Članci

Najnovije

Scroll to Top
Search