Baloni su gotovo nezaobilazan deo rođendana, proslava i različitih događaja. Ipak, kada se slavlje završi, oni često postaju otpad koji završava u prirodi, gde može da predstavlja ozbiljnu pretnju životinjskom svetu. Iako se na pojedinim pakovanjima navodi da su biorazgradivi, tradicionalni baloni zapravo se ne razgrađuju lako.
Istraživači sa londonskog Imperijal koledža (Imperial College London) razvili su alternativu koja bi mogla da promeni ovu situaciju. Reč je o prvom potpuno biorazgradivom balonu, nazvanom „Bioloon“, za koji njegovi tvorci tvrde da se u prirodnim uslovima razgrađuje u roku od devet meseci.
Istraživači se nadaju da bi proizvod mogao da se nađe na tržištu u naredne dve godine.
„Bilo je potrebno na stotine eksperimenata. Imali smo mnogo, mnogo neuspeha“, izjavila je Džulijana Kamings (Juliana Cumming), doktorandkinja na Imperijal koledžu i jedna od kreatorki novog balona.
U laboratoriji je predstavila uzorak žućkaste tečnosti koja, nakon očvršćavanja, postaje mekan i elastičan materijal, po teksturi sličan gumi od koje se prave obični baloni. Ključna razlika je u tome što se novi materijal u potpunosti razgrađuje, umesto da dugo ostaje u životnoj sredini.
Zašto obični baloni predstavljaju ekološki problem?
Uticaj tradicionalnih balona na životnu sredinu nije dovoljno poznat široj javnosti. Ipak, brojna istraživanja ukazuju na opasnosti koje predstavljaju kada završe u prirodi, naročito za morske životinje i ptice.
Studija Univerziteta Tasmanija iz 2019. godine, objavljena u naučnom časopisu Scientific Reports, pokazala je da su baloni najrizičnija vrsta plastičnog otpada za morske ptice. Prema nalazima istraživača, rizik od uginuća usled gutanja delova balona bio je 32 puta veći nego u slučaju gutanja tvrdih plastičnih predmeta.
Razmere problema dodatno ilustruje procena Odeljenja za hemijsko inženjerstvo Imperijal koledža, prema kojoj se širom sveta svake godine kupi između 20 i 25 milijardi balona. Iako se uglavnom povezuju sa kratkotrajnim slavljima, njihov uticaj na životnu sredinu može da traje mnogo duže.
Na problem je ukazala i Šarlot Melija, preduzetnica koja se više od deset godina bavila organizacijom događaja. Kako je objasnila, organizovala je proslave na kojima su se svake nedelje koristile hiljade balona, koji bi nakon svega nekoliko sati bili probušeni i bačeni.
Prekretnica je nastupila kada je shvatila da se baloni ne razgrađuju biološki, uprkos tvrdnjama na ambalaži da se brzo raspadaju u prirodi. Zbog toga je odlučila da podrži razvoj održivije alternative. Zajedno sa poslovnim saradnikom uložila je oko 30.000 funti u istraživanje koje je sprovodila Kamings.
Kako je nastao biorazgradivi balon?
Polazna sirovina za novi balon ista je kao i kod tradicionalnih – prirodni lateks, koji se dobija iz soka kaučukovca, drveta poreklom iz Amazonije. Ovaj materijal koristi se za proizvodnju balona još od njihovog nastanka 1824. godine.
Problem nastaje tokom industrijske obrade lateksa. Da bi dobio elastičnost karakterističnu za gumu, prirodni lateks prolazi kroz proces koji se naziva sumporna vulkanizacija. Tom prilikom dodaju mu se sumpor, ubrzivači, antioksidansi i aktivatori.
Ovi dodaci poboljšavaju svojstva materijala, ali istovremeno sprečavaju njegovu biorazgradnju. Pojedine hemijske supstance tokom vremena mogu dospeti i u životnu sredinu. Upravo je taj deo proizvodnog procesa bio u središtu istraživanja.
„Naš balon se i dalje pravi od prirodnog lateksa, ali ga mešamo sa drugim biorazgradivim polimerom i ne dodajemo supstance koje se koriste u proizvodnji tradicionalnih balona“, objasnila je Kamings.
Detalje patentiranog postupka istraživačica nije želela da otkrije. Prema navodima kreatora, novi materijal testiran je u zemljištu, morskoj vodi i dejonizovanoj vodi, a razgradnja je zabeležena u svim ovim uslovima. Na osnovu dosadašnjih rezultata, procenjuje se da bi ceo proces mogao da traje oko devet meseci.
Pritom, novi balon može da se naduva jednako jednostavno kao i konvencionalni, što znači da njegova upotreba ne bi zahtevala promenu navika potrošača.
Potencijal i izvan dekoracije
Za Meliju, značaj ove inovacije ne završava se na zameni balona koji se koriste za proslave. Ona smatra da bi tehnologija u budućnosti mogla da pronađe primenu i u proizvodnji drugih svakodnevnih i medicinskih proizvoda.
Među mogućim primenama navode se kućne i hirurške rukavice, odeća od lateksa i kondomi.
Ukoliko se tehnologija pokaže uspešnom i u široj proizvodnji, mogla bi da doprinese smanjenju otpada od proizvoda koji se koriste kratko, a nakon odbacivanja ostaju u životnoj sredini.
Za sada, „Bioloon“ je još u fazi razvoja, a njegov izlazak na tržište očekuje se u naredne dve godine.
Foto: Magnific/anatoliifoto