Od izgorelih šapa do toplotnog udara, psi i drugi kućni ljubimci mogu ozbiljno da pate tokom vrućina. Evo šta veterinari preporučuju da biste ih rashladili.
Tokom letnjih toplotnih talasa, mnogi vlasnici kućnih ljubimaca postaju zabrinuti za svoje četvoronožne saputnike. Psi će rado poći s vama u park na suncu, ali im je teško da se rashlade i mogu zadobiti toplotne povrede čak i kad nama vreme ne deluje preterano toplo. I dok su neke druge životinje, poput mačaka, vešte u izbegavanju pregrevanja, i one mogu biti izložene riziku ako su predugo na suncu.
Ipak, moguće je bezbedno uživati napolju i tokom leta — evo šta stručnjaci savetuju da biste zaštitili pse (i mačke) od opasnosti toplote.
Pazite na nagle skokove temperature
Toplotni talasi širom sveta postaju duži i jači zbog klimatskih promena. Ali čak i kada vreme nije ekstremno toplo, ljubimci mogu zadobiti toplotne povrede. Veterinari beleže porast takvih slučajeva već u kasno proleće.
„Toplotni udar se može javiti vrlo rano, čak i ako vreme nije izuzetno vrelo“, kaže dr Amanda Kavanah sa veterinarskog univerziteta u Koloradu.
Razlozi su što psi tada još nisu u kondiciji i nisu se aklimatizovali na vrućinu. Zimi se često manje šetaju, a s prvim lepim danima vlasnici ih vode na duge šetnje ili planinarenja — ne razmišljajući da njihov pas možda nije spreman za to.
Neke rase su u većem riziku
Iako pomislite da su rase s gustom dlakom (poput samojeda) najugroženije, zapravo su najrizičnije brahiocefalične rase – psi s kratkim njuškama, kao što su mopsi, francuski i engleski buldozi. Njihove njuške ne omogućavaju efikasno da se pantingom (dahtanjem) izbace toplota, a to je glavni način hlađenja kod pasa.
„Kada otvorite usta labradoru, vidite ceo disajni trakt. Kod buldoga – vidite samo jezik i tkivo“, objašnjava dr Kavanah.
Neki psi imaju koristi od šišanja, ali kod pasa s duplim slojem dlake (npr. haskiji, malamuti) ona zapravo može izolovati od toplote — ako je uredna i nematirana. Šišanje tih rasa može im čak i pogoršati stanje.
Redovno četkanje sprečava petljanje dlake i omogućava koži da „diše“. Ovo važi za sve pse, kao i za mačke. Prekomerna težina i određeni lekovi takođe povećavaju rizik od pregrevanja.
Pripremite se za šetnje po vrućini
Početak toplih dana neka bude blag: kraće šetnje, više odmora, ne forsirajte psa ako teško diše. Idealno je šetati ujutru i uveče, a izbegavati najtopliji deo dana. Temperatura iznad 25°C već može biti rizična, a vlaga preko 65% dodatno otežava psima hlađenje pantingom, kaže dr Ronald Li.
Nikada ne ostavljajte psa u kolima – čak i pri 21°C, temperatura u kolima može skočiti za 10+ stepeni za samo 10 minuta. Isti rizik postoji u staklenicima, šupama, pa čak i zatvorenim balkonima ili zimskim baštama. Mačke se generalno bolje snalaze, ali i one mogu da se zatvore u vruće prostore, pa proverite pre nego što zaključate vrata.
Ponesite vodu i birajte hlad
Voda tokom šetnje pomaže da se nadoknadi ono što izgube pantingom. Takođe, ako piju napolju, manja je šansa da kod kuće odjednom popiju veliku količinu, što može izazvati naduven stomak (bloat) – potencijalno opasno stanje.
Proverite temperaturu asfalta: Ako ne možete držati ruku na tlu 30 sekundi, to može opeći šape vašeg psa, kaže dr Ferel.
Birajte hlad ili travu kad god možete.
Oprema za vrućinu
Ako ne možete izbeći vrele površine, čizmice za pse mogu pomoći, ali moraju dobro da stoje.
Postoje i hlađenje prsluci, ali deluju samo prvih 10-ak minuta – posle toga postaju „mokri topli pokrivači“, kaže Kavanah.
Psi sa rozim nosem ili retkom dlakom mogu imati koristi od dečje kreme za sunčanje, naročito ako vole da se sunčaju (važi i za mačke).
Znaci pregrevanja
- Teško, bučno dahtanje
- Disanje na usta (kod mačaka)
- Letargija, nesiguran hod
- Crvene desni
- Zbunjenost
Toplotni udar nastupa kada temperatura tela pređe 41°C, što može izazvati oštećenja mozga, bubrega, unutrašnje krvarenje…Ako primetite znake toplotnog udara, odmah idite kod veterinara. Ako je ambulanta daleko, rashladite psa kod kuće hladnom vodom (nikako ledom!). Pokvasite ga i usmerite ventilator prema mokroj dlaci.