Povratak u kancelariju posle odmora često donosi naglu promenu ritma i osećaj „post-vacation bluesa“. Stručnjaci savetuju da se adaptacija ne prepušta slučaju, već da se kroz pažljivo planirane korake i male trikove može povratiti fokus, energija i timski duh. Dajemo vam nekoliko predloga za brzo vraćanje rutine i radne navike.
Realni ciljevi i organizacija prvog radnog dana
Prvi radni dan posle odmora mnogi opisuju kao „udar hladnog talasa“. Gomile mejlova, poruke kolega i zahtevi klijenata mogu delovati obeshrabrujuće. Upravo zato stručnjaci predlažu da se ne juri odmah zaostali tempo, već da se dan organizuje kroz realne i manje zadatke.
Jedan od načina jeste metoda time-blockinga – podela dana u vremenske blokove posvećene određenim zadacima.
Na primer, prvi blok ujutru može biti posvećen odgovaranju na najvažnije mejlove, dok se popodne ostavlja za strateški rad na projektima. Tako se izbegava preplavljenost, a dan postaje pregledniji.
Psiholozi napominju da je upravo takva postepena adaptacija najbolji način da se smanji stres i povrati osećaj kontrole, navodi se na portalu AdelPerssonel.
Timski duh i briga o mentalnom zdravlju
Privikavanje na kancelarijsko okruženje ne zavisi samo od ličnih navika, već i od timske atmosfere. Kratak sastanak dobrodošlice ili „reconnection huddle“ može pomoći zaposlenima da se ponovo povežu. U nekim firmama to je petnaestominutni brifing uz kafu, gde kolege razmenjuju utiske sa odmora i prenose važne novosti.
Kompanije koje vode računa o dobrobiti zaposlenih idu i korak dalje. U pojedinim IT firmama u Beogradu, povratak sa odmora obeležava se zajedničkim ručkom ili neformalnim tim bildingom. „Na taj način šaljemo poruku da nam je stalo do ljudi, ne samo do rezultata“, ističe jedna HR menadžerka.
Podjednako je važno obratiti pažnju na mentalno zdravlje. Kratke šetnje oko zgrade, vežbe disanja ili desetominutna meditacija tokom dana mogu napraviti veliku razliku. Stručnjaci savetuju i postavljanje jasnih granica: isključivanje poslovnih notifikacija van radnog vremena ili dogovor sa timom da se zadaci rasporede ravnomerno u prvim danima.
Primere dobre prakse sve češće viđamo i kod stranih poslodavaca. Neke kompanije u SAD-u uvode tzv. „re-entry day“, gde se prvi dan posle odmora koristi isključivo za planiranje i razgovore, dok se pravi radni zadaci ostavljaju za sutradan.
Foto: Unsplash/ Vitaly Garie