Kako temperature širom sveta rastu, klima-uređaji postaju mnogo više od uređaja koji nam pružaju komfor tokom leta. Nova studija pokazuje da kućno hlađenje u Sjedinjenim Američkim Državama svake godine spreči više od 5.000 smrtnih slučajeva povezanih sa velikim vrućinama.
Istraživanje, objavljeno u časopisu Nature Health, sproveli su istraživači sa Yale School of Public Health i Yale School of the Environment. Analizirali su gotovo 30 miliona smrtnih slučajeva u SAD u periodu od 2010. do 2020. godine i uporedili ih sa podacima o temperaturama i potrošnji električne energije za hlađenje domaćinstava.
Rezultati pokazuju da kućna klimatizacija godišnje spreči oko 5.260 smrtnih slučajeva povezanih sa vrućinom, odnosno više od polovine smrtnih ishoda koji bi se mogli pripisati visokim temperaturama.
Klima nije samo pitanje komfora
Tokom sve češćih i intenzivnijih toplotnih talasa, rashlađivanje prostora može biti ključno za zaštitu zdravlja, naročito kod starijih osoba i drugih osetljivih grupa.
Međutim, istraživači upozoravaju da sama činjenica da neko poseduje klima-uređaj ne znači da ga zaista može koristiti. Važnije je koliko se klima uređaj stvarno koristi, odnosno da li domaćinstvo može da priušti račun za električnu energiju.
Za porodice sa nižim prihodima izbor ponekad nije jednostavan. Neki građani tokom ekstremnih vrućina odlučuju da ne uključuju klimu ili da je koriste mnogo manje kako bi smanjili troškove i novac sačuvali za hranu i druge osnovne potrebe.
Zbog toga istraživači smatraju da pitanje rashlađivanja domova treba posmatrati i kao pitanje energetske i socijalne sigurnosti.
Više hlađenja ne znači nužno i veću zaštitu
Jedan od zanimljivijih nalaza studije jeste da maksimalno korišćenje klima-uređaja nije donelo dodatne zdravstvene koristi u poređenju sa prosečnim nivoom korišćenja.
To je važno i iz perspektive zaštite životne sredine. Veća upotreba klima-uređaja znači veću potrošnju električne energije, a u sistemima koji se i dalje oslanjaju na fosilna goriva to može dovesti i do većih emisija gasova sa efektom staklene bašte.
Drugim rečima, cilj ne bi trebalo da bude da se klima koristi što više, već da se ljudi zaštite od ekstremnih temperatura uz što manju potrošnju energije.
Rešenje nije samo u klima-uređajima
Kako se Evropa suočava sa sve češćim rekordnim temperaturama, pitanje klimatizacije postaje sve važnije. Ipak, stručnjaci i evropske institucije sve više zagovaraju širi pristup hlađenju.
Umesto oslanjanja isključivo na klima-uređaje, gradovi i zgrade mogu biti projektovani tako da se manje zagrevaju. Bolja izolacija, zasenjivanje prozora, prirodna ventilacija, više zelenih površina i drveća, kao i energetski efikasni sistemi za hlađenje mogu smanjiti potrebu za intenzivnim korišćenjem klima-uređaja.
To je posebno važno jer će potreba za rashlađivanjem verovatno nastaviti da raste kako klimatske promene budu donosile sve duže i intenzivnije periode ekstremnih vrućina.
Klima-uređaj, dakle, može biti važan alat za zaštitu ljudskog zdravlja. Ali dugoročno rešenje nije u tome da samo uključujemo sve više uređaja, već da gradimo domove i gradove koji se manje zagrevaju i troše manje energije za hlađenje.
Foto: Magnific/dimaberlin
