Superherojske životinje i zelene političke pobede: Pozitivne ekološke priče iz 2026. godine

Dok moćne države ukidaju zaštitu klime, a temperature se sve više približavaju opasnim granicama, teško je ne brinuti zbog stanja planete.

Za novinare koji se bave ekologijom, klimatska anksioznost, klimatski pesimizam, pa čak i egzistencijalni strah zbog životne sredine, svakodnevna su pojava. Svi ovi pojmovi opisuju negativna osećanja, stres, strah, bes i tugu koja nas pogađaju kada postanemo svesni stvarnosti planete koja se zagreva. Uz gotovo svakodnevne vesti o razaranju i gubitku života zbog ekstremnih vremenskih prilika, nemoguće je pobeći od posledica klimatskih promena.

Ipak, stručnjaci savetuju da ta osećanja ne pretvaramo u nemoć, već da ih usmerimo ka akciji. U redakciji Euronews Green du rekli da znaju da imaju važnu ulogu u borbi protiv klimatskog pesimizma.

Ovo su neke od najlepših pozitivnih priča ove godine od malih i lokalnih, preko onih pomalo neobičnih koje su nas nasmejale, do ogromnih i potencijalno promena koje mogu uticati na ceo svet.

Pozitivne ekološke priče iz marta 2026.

*Istorijske ličnosti poput Vinstona Čerčila uskoro će na britanskim novčanicama zameniti domaće vrste divljih životinja.

*Više od 26.000 ljudi glasalo je da se priroda nađe na novčanicama funte.

*Ultrazvuk bi mogao da spase evropske ježeve od izumiranja

Populacija evropskih ježeva opala je za 30 odsto u poslednjih deset godina, zbog čega su 2024. godine na Crvenoj listi Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN) proglašeni „skoro ugroženom“ vrstom. Međutim, novo otkriće moglo bi da promeni njihovu sudbinu.

Takođe objavljeni su pobednici takmičenja British Wildlife Photography Awards 2026, koje slavi tihu lepotu prirode Ujedinjenog Kraljevstva.

eco, ekologija
eco, ekologija

Od tigrova koji skladište ugljenik do dabrova koji sprečavaju poplave

Divlje životinje potajno igraju „ključnu ulogu“ u ublažavanju klimatskih promena izazvanih ljudskim delovanjem, zahvaljujući svom prirodnom ponašanju. Povodom Svetskog dana divljih vrsta (3. mart), Euronews Green ukazuje na skriveni rad ovih gotovo superherojski važnih životinja.

„Nada za domorodačke narode“: Neočekivano rođenje koje bi moglo spasiti amazonsko pleme

Godinama su tri žene bile jedini preostali članovi naroda Akuntsu, domorodačkog plemena koje je gotovo nestalo zbog projekata razvoja u delovima Amazonske prašume koje je podržavala država. Kako su starile, a nijedna nije imala dete, mnogi su verovali da će pleme nestati kada one umru. To se promenilo u decembru, kada je Babavru najmlađa među njima, u četrdesetim godinama rodila dečaka.

Pozitivne ekološke priče iz februara 2026.

Jedina papagajska vrsta na svetu koja ne može da leti nekada se smatrala osuđenom na izumiranje. Međutim, sudbina ove noćne i povučene ptice sa Novog Zelanda sada ide ka oporavku zahvaljujući neobičnom programu zaštite koji je za tri decenije povećao populaciju sa 50 na više od 200 jedinki.

Džinovske kornjače se vraćaju na ostrvo Galapagosa posle skoro 150 godina

Gotovo vek i po nakon što su poslednje džinovske kornjače uklonjene sa ostrva Floreana u ekvadorskom arhipelagu Galapagosa, vrsta se vratila 20. februara kada je pušteno na slobodu više desetina mladih hibridnih jedinki kako bi se obnovio osiromašeni ekosistem ostrva.

Solarna energija iz svemira mogla bi da promeni sektor obnovljive energije

Nekada smatrana distopijskom idejom, solarna energija iz svemira uskoro bi mogla da transformiše sektor obnovljivih izvora energije. Nova studija koju je naručilo britansko Ministarstvo za energetsku bezbednost i neto nulte emisije (DESNZ) pokazuje da bi mali sistemi solarne energije iz svemira mogli postati konkurentni drugim izvorima električne energije već oko 2040. godine.

Neobičan plan iz zoološkog vrta na Floridi spasao vid nosorogu u Africi

Stručnjaci za ponašanje životinja sa Floride otputovali su u Afriku kako bi pomogli ugroženom belom nosorogu koji je imao ozbiljnu parazitsku infekciju oka. Razvili su plan zasnovan na metodama iz zoološkog vrta Palm Beach, gde se životinje treniraju da dobrovoljno učestvuju u sopstvenoj medicinskoj nezi.

Srbija, priroda (Unsplash/Nikola Knežević)

Povratak beloglavih supova na Sardiniji

Beloglavi supovi na Sardiniji bili su na ivici izumiranja početkom 2010-ih. Populacija je opadala zbog indirektnog trovanja, uključujući pesticide i hemikalije koje su unosile životinje kojima su se hranili. Danas na ostrvu živi više od 500 jedinki, što ovaj oporavak čini jednom od najvećih uspešnih priča zaštite prirode u Italiji.

„Vreo pesak za hladniju klimu“: Finska koristi pesak za smanjenje emisija

Finska koristi neočekivanu moć peska kako bi smanjila emisije iz industrijskog grejanja – jednog od najvećih i najtežih izvora emisije ugljenika. Industrijsko grejanje čini oko petine ukupne svetske potrošnje energije.

Da li air fryer poboljšava kvalitet vazduha u kući?

Air fryer često troši manje električne energije od klasičnih rerni, što ga čini dobrim izborom u vreme rastućih računa za energiju. Nova istraživanja sugerišu da može biti bolji i za kvalitet vazduha u zatvorenom prostoru – ali pod jednim važnim uslovom.

Pozitivne ekološke priče iz januara 2026.

Belgija, Danska, Francuska, Nemačka, Island, Irska, Luksemburg, Holandija, Norveška i Velika Britanija potpisale su Hamburšku deklaraciju. Cilj je izgradnja zajedničkih vetroparkova na moru kapaciteta 100 GW do 2050. godine – dovoljno da se napaja oko 143 miliona domaćinstava.

Solarna i vetroenergija prvi put nadmašile fosilna goriva u EU

Tokom 2025. godine solarna i vetroenergija proizvele su više električne energije u Evropskoj uniji nego fosilna goriva – što se smatra velikom prekretnicom u energetskoj tranziciji.

Istorijski sporazum o zaštiti otvorenog mora stupio na snagu

Sporazum o zaštiti otvorenog mora, koji pokriva skoro polovinu površine planete, označen je kao istorijska prekretnica za očuvanje okeana.

Koralni grebeni kao oružje protiv gladi

Nova istraživanja pokazuju da bi obnova ribljih populacija na koralnim grebenima mogla značajno doprineti borbi protiv gladi i neuhranjenosti u svetu.

Retki kitovi beleže više mladunaca

Jedna od najređih vrsta kitova na svetu severnoatlantski pravi kit ima više mladunaca nego prethodnih godina, što daje nadu da bi populacija mogla da se oporavi.

Francuska zabranila „večne hemikalije“

Francuska je 1. januara uvela zabranu takozvanih „večnih hemikalija“, nakon sve veće zabrinutosti zbog njihovog uticaja na zdravlje ljudi.

Foto: Freepik/Canca/Unsplash/Nikola Knežević

Povezani Članci

Najnovije

Scroll to Top
Search