Često zevate? Treća ili četvrta kafa vam je neophodna da pregurate popodne na poslu? Takvi znaci pospanosti mogu biti upozorenje na ozbiljan nedostatak sna koji može ugroziti vaše fizičko zdravlje i dugoročno narušiti vaše opšte stanje, prema novom izveštaju Američke akademije za medicinu sna (AASM).
„Pospanost je ozbiljan zdravstveni problem sa dalekosežnim posledicama“, rekao je predsednik AASM, dr Erik Olson, pulmolog i specijalista za medicinu sna na klinici Mayo u Ročesteru, Minesota.
„Od nesreća izazvanih pospanošću u vožnji, preko grešaka na radnom mestu, do dugoročnih zdravstvenih rizika – efekti prekomerne dnevne pospanosti svakodnevno utiču i na pojedince i na društvo“, rekao je Olson u saopštenju povodom izveštaja, koji je podržalo 25 različitih medicinskih organizacija, uključujući Američku akademiju za neurologiju, Nacionalni savet za bezbednost i Američku akademiju porodičnih lekara.
Stručnjaci kažu da nekvalitetan noćni san kraći od sedam do osam sati može doprineti razvoju ili pogoršanju dijabetesa, depresije, bolesti srca i bubrega, visokog pritiska, gojaznosti i moždanog udara, piše CNN.
„S obzirom da jedna trećina odraslih Amerikanaca prijavljuje da ima problem sa prekomernom pospanošću, značaj prepoznavanja, procene i lečenja tog stanja ne može se potceniti“, dodao je Olson.
Prečesto ljudi ignorišu znakove pospanosti, kao što je dremljenje tokom poslovnog sastanka, smatrajući to bezazlenim, a ne potencijalno opasnim simptomom nedostatka sna.

„Zaspati tokom dosadnog sastanka znak je da vam fali sna. Osoba koja je potpuno naspavana neće zaspati na sastanku – ma koliko on bio dosadan“, rekla je specijalistkinja za san Kristin Knutson, vanredna profesorka neurologije i preventivne medicine na Feinberg medicinskom fakultetu Univerziteta Nortvestern u Čikagu.
„Prekomerna dnevna pospanost može da naruši funkcionalnost i da ukaže na postojanje poremećaja sna ili drugih problema“, rekla je Knutson putem mejla. „Ako neko redovno oseća prekomernu pospanost tokom dana, trebalo bi da o tome razgovara sa svojim lekarom.“
Skrivena opasnost
Telo se ponaša neobično kada je konstantno pospano – umesto da vas podstakne na odmor, može poslati lažne signale da se sa nedostatkom sna zapravo dobro nosite. Ali, ti signali nisu tačni, kaže dr Indira Gurubhagavatula, članica AASM i druga autorka rada, profesorka medicine sna u Veteran Administration Medical Center pri Penn Medicine u Filadelfiji.
„Nažalost, istraživanja pokazuju da kod hronične delimične deprivacije sna sposobnost da procenimo sopstveni nivo oštećenja više nije tačna – mislimo da smo u redu, a zapravo nismo“, rekla je Gurubhagavatula.
„Kada sprovedemo testove koji mere funkcionalnost mozga – vreme reakcije, pamćenje, koordinaciju – uočavamo da ljudi prave mnogo grešaka“, dodala je. „I to je zastrašujuće, jer oni i dalje imaju nerealno visoko samopouzdanje da su sposobni da funkcionišu.“

Ako pospanost potraje, mozak može početi da ulazi u takozvane „mikrosanove“, upozorava Gurubhagavatula.
„Vaš mozak zaista može da prelazi u kratke dvo-, tro-, pa i desetosekundne mikrosanove, a da vi toga niste ni svesni“, rekla je. „To može biti veoma opasno ako vozite ili obavljate neki posao koji zahteva pažnju. Ako osetite da biste mogli da zaspite – obratite pažnju na taj osećaj jer je to signal da nije bezbedno da nastavite s aktivnošću.“
Statistika pokazuje da se oko 100.000 saobraćajnih nesreća godišnje dovede u vezu sa vožnjom u pospanom stanju.
Testovi za procenu pospanosti
Kako znati kada pospanost prelazi granicu bezbednog? To se može izmeriti pomoću različitih skala, uključujući Epvortovu skalu pospanosti, kaže Gurubhagavatula.
Pitanja uključuju koliko je verovatno da ćete zaspati dok: mirno sedite nakon ručka bez alkohola; ležite popodne; sedite neaktivni na javnom mestu; čitate; razgovarate sa nekim; sedite kao suvozač u autu tokom jednog sata; stojite u saobraćajnoj gužvi dok vozite; i gledate televiziju.
„Pacijente pitamo da ocene od nula do tri kolika je verovatnoća da će zaspati u ovih osam mirnih situacija“, rekla je. „Maksimalni rezultat je 24, što ukazuje na ekstremnu pospanost. Rezultati iznad 10 se generalno smatraju klinički značajnim i zahtevaju intervenciju.“
Kako se deprivacija sna pogoršava, simptomi postaju opasniji, rekla je Gurubhagavatula.
„Kapci vam se spuštaju, telo vam klone, imate problem da ostanete uspravni, a neki ljudi čak osete vrtoglavicu, kao da se sve okreće, ili im ruke drhte od jakog nedostatka sna“, navodi ona. „Možete postati i nepažljivi i impulsivni, kao da vas nije briga – i to je još jedan simptom.“
Foto: Unsplash