Na stenovitoj obali Perua, u rezervatu Punta San Huan, nekada se nalazila jedna od najvećih kolonija Humboltovih pingvina na svetu. Danas je slika potpuno drugačija.
Na početku ovogodišnje sezone razmnožavanja istraživači su zabeležili oko 200 gnezda. Nekoliko meseci kasnije, gotovo sva su napuštena, a u koloniji su ostala samo četiri pingvina.
Razlog je kombinacija prirodnog klimatskog fenomena i sve toplijeg okeana. Ove godine Peru se suočava sa snažnim fenomenom El Ninjo, koji donosi neuobičajeno tople morske uslove i ozbiljno remeti ekosistem od kojeg zavise Humboltovi pingvini.
Kada se more zagreje, nestaje i hrana
Humboltovi pingvini prilagođeni su životu uz hladne vode Humboltove struje, koja donosi hranljive materije i podržava bogat morski ekosistem.
Tokom El Ninja, topla voda potiskuje hladnije slojeve mora i menja uslove u kojima se nalaze ribe kojima se pingvini hrane. Posebno je važna dostupnost sitne pelagijske ribe, poput inćuna.
Kada je hranu teže pronaći, pingvini moraju da odlaze sve dalje u potragu za njom. To povećava potrošnju energije i ostavlja manje vremena za brigu o jajima i mladuncima.
Roditelji pingvina inače se smenjuju: dok jedan čuva gnezdo, drugi odlazi u potragu za hranom. Međutim, kada potraga traje predugo, čak i roditelj koji je ostao uz gnezdo može biti prinuđen da ode.
Rezultat je napuštanje jaja i mladunaca, a čitava generacija može biti izgubljena za samo nekoliko nedelja.
Kolonija koja se još nije oporavila
Ovo nije prvi težak udarac za Punta San Huan. Koloniju je 2022. godine pogodila epidemija ptičjeg gripa, koja je usmrtila veliki broj ptica. Već 2023. usledio je snažan El Ninjo, nakon kojeg je populacija pala na svega nekoliko stotina jedinki.
Sada se, samo tri godine kasnije, suočava sa novim, još snažnijim udarom.
Istraživanja pokazuju da zagrevanje mora ima direktnu vezu sa promenama u populaciji Humboltovih pingvina. Studija objavljena 2026. godine analizirala je period od 2012. do 2024. i pokazala da su toplije anomalije temperature površine mora povezane sa slabijim uzdizanjem hladne, hranljive vode i manjom dostupnošću plena u području u kojem pingvini love.
Problem tako nije samo u temperaturi. Kada se zagreje more, menja se čitava mreža odnosa u ekosistemu, od količine hranljivih materija u vodi do dostupnosti ribe, a zatim i opstanka predatora koji od te ribe zavise.
Može li kolonija da se oporavi?
Humboltovi pingvini jesu izuzetno prilagodljivi. Mogu da rone na dubinama od gotovo 150 metara, prelaze velike udaljenosti u potrazi za hranom i, ako izgube prvo gnezdo, mogu pokušati da se razmnožavaju ponovo tokom iste godine.
Međutim, prilagodljivost ima svoje granice. Istraživači očekuju da će proći određeno vreme nakon završetka El Ninja pre nego što se kolonija ponovo oporavi. Istovremeno, sve češći i intenzivniji pritisci na morski ekosistem ostavljaju joj sve manje prostora za oporavak.
Zbog toga zaštita pingvina ne može da se svede samo na očuvanje njihovih gnezda.
Stručnjaci predlažu proširenje morskih zaštićenih područja na zone u kojima pingvini love, kao i strožu kontrolu industrijskog ribolova. Važno je očuvati i njihova kopnena staništa, uključujući područja u kojima koriste guano – ptičji izmet koji služi kao prirodni materijal za pravljenje zaklonjenih gnezda.
Kada nestane jedna vrsta, menja se čitav ekosistem
Priča iz Punta San Huana pokazuje koliko brzo klimatske i ekološke promene mogu da se pretvore u problem za čitavu populaciju.
Toplije more znači manje dostupne hrane. Manje hrane znači da roditelji napuštaju gnezda. To znači manje mladunaca, a samim tim i slabiju budućnost kolonije.
Humboltovi pingvini su već preživeli snažne El Ninjo događaje, bolesti i velike promene u svom staništu. Ali naučnici upozoravaju da će im, ukoliko se pritisci budu gomilali, biti sve teže da se oporave.
Zato očuvanje ove vrste ne znači samo spasavanje nekoliko preostalih pingvina. To podrazumeva zaštitu mora, ribljeg fonda, njihovih staništa i čitavog ekosistema koji ih održava u životu.
Foto: Foto: Unsplash/Rafael Peier
