Grenlandski led koji se topi razotkriva prirodne resurse ostrva, nehotice čineći pristupačnijim neke od najvećih neiskorišćenih kritičnih mineralnih rezervi na svetu.
Grenland, ogromno, ali retko naseljeno ostrvo koje se nalazi između Arktika i severnog Atlantskog okeana, transformisano je klimatskom krizom poslednjih decenija.
Velika analiza istorijskih satelitskih snimaka, koju su prošle godine objavili istraživači sa britanskog Univerziteta u Lidsu, pokazala je da autonomna danska teritorija postaje sve zelenija zbog globalnog zagrevanja izazvanog ljudskim faktorom.
Promenjivo okruženje videlo je delove grenlandskog ledenog pokrivača i glečera koji su zamenjeni močvarama, oblastima žbunja i neplodnim stenama. Naučnici su više puta alarmirani zbog otapanja snega i leda na ostrvu, upozoravajući da gubitak ledene mase rizikuje povećanje emisije gasova staklene bašte i porast nivoa mora.
Kreće “mineralna zlatna groznica”
Za rudarske kompanije, Grenlandsko povlačenje leda moglo bi olakšati početak mineralne „zlatne groznice“.
„Ono što se sada dešava je zanimljivo jer se vode oko Grenlanda otvaraju sve ranije svake godine i zatvaraju sve kasnije svake godine. A mogućnost da se uđe u ova daleka mesta je mnogo lakša nego što je bila pre 20, 30, 40 ili 70 godina“, rekao je Roderick McIllree, izvršni direktor rudarske kompanije 80 Mile sa sedištem u Velikoj Britaniji, za CNBC putem video poziva, piše CNBC.
„Sada se led verovatno stvara tek tri ili četiri meseca na najsevernijim geografskim širinama, a ostatak zemlje vidi povlačenje ledenih kapa koje otkrivaju stene i potencijalne mineralne naslage koje ranije nisu viđene“, dodao je on.
Podvlačeći strateški potencijal ostrva kao globalno značajnog rudarskog čvorišta, Mekliri je rekao da bi projekat kompanije Disko mogao biti jedna od najvećih pojava nikla i bakra na planeti.