Da li se vulkani na Marsu ponovo bude? Naučnici pronašli neobičan trag

Mars je milijardama godina poznat kao hladna i suva planeta, na kojoj su vulkanske aktivnosti odavno prestale. Ipak, novo istraživanje sugeriše da bi ispod njegove površine još moglo da bude aktivnosti koja bi mogla da promeni dosadašnje razumevanje geološke istorije ove planete.

Naučnici su, analizirajući podatke evropske svemirske letelice ExoMars Trace Gas Orbiter, u atmosferi Marsa uočili neobične koncentracije hlorovodonika (HCl), gasa koji se na Zemlji može oslobađati tokom vulkanskih erupcija. Posebno je zanimljivo što su tragovi ovog gasa povezani sa područjem vulkana Alba Mons, jednog od najvećih vulkana na Marsu.

Istraživanje, objavljeno u naučnom časopisu Science Advances, ukazuje na mogućnost da gas potiče iz podzemnih magmatskih sistema. Ipak, naučnici naglašavaju da za sada nema konačne potvrde da je reč o aktivnom vulkanizmu.

Šta se krije iza neobičnog gasa u atmosferi Marsa?

Hlorovodonik je bezbojan, korozivan gas karakterističnog oštrog mirisa. Njegovo prisustvo na Marsu prvi put je zabeleženo 2021. godine, ali se većina dotadašnjih detekcija povezivala sa sezonskim promenama u atmosferi.

Tokom proleća i leta na južnoj hemisferi Marsa, led na površini isparava i oslobađa gasove zarobljene u njemu, uključujući i hlorovodonik. Kada stigne hladnija jesen, stvaraju se čestice leda za koje se gas vezuje, nakon čega se ponovo spušta ka površini planete.

Međutim, novo istraživanje donelo je drugačiji trag. Naučnici su zabeležili nekoliko neuobičajenih pojava hlorovodonika na severnoj hemisferi, gde se ne očekuju iste sezonske promene. Još zanimljivije, gas se pojavljivao u kratkim i jasno izraženim naletima, i to u istom području, na severnim padinama vulkana Alba Mons.

Analizom snimaka iz orbite istraživači su uočili i niz pukotina na ovom području, dužine oko 100 metara. Prema njihovoj pretpostavci, one bi mogle biti povezane sa vertikalnim prodorima magme ispod površine. Moguće je da se kroz takve pukotine oslobađa hlorovodonik iz podzemnih magmatskih sistema.

Gas je detektovan tokom toplijih meseci, dok bi tokom zime sloj leda mogao da spreči njegovo oslobađanje u atmosferu.

Da li Mars i dalje ima aktivne vulkane?

Mars je nekada bio dom ogromnih vulkanskih sistema. Među njima je i Olympus Mons, najviši poznati vulkan u Sunčevom sistemu, čija visina iznosi približno tri puta više od Mont Everesta.

Vulkanska aktivnost na Marsu bila je pokretana toplotom preostalom od nastanka planete, kao i raspadom radioaktivnih elemenata u njenoj unutrašnjosti. Međutim, Mars je znatno manji od Zemlje, pa nije uspeo da zadrži dovoljno unutrašnje toplote. Njegova geološka aktivnost vremenom je oslabila, a intenzivni vulkanizam uglavnom je prestao pre više milijardi godina.

Ipak, pojedini tokovi lave na Marsu, prema procenama zasnovanim na snimcima iz orbite, stari su svega milion ili dva miliona godina. To ostavlja mogućnost da vulkanska aktivnost nije potpuno prestala.

Dodatne naznake pojavile su se 2018. godine, kada je NASA-in lender InSight sleteo na Mars. Njegov seizmometar zabeležio je nekoliko neobičnih potresa, koji su ukazivali na mogućnost kretanja tečnosti ispod površine. Deo naučnika smatra da bi to mogla biti magma, dok drugi ne isključuju prisustvo vode.

Ipak, ni ovi podaci nisu pružili konačan dokaz o postojanju aktivnih magmatskih sistema.

Šta bi to značilo za potragu za životom?

Istraživači upozoravaju da prisustvo hlorovodonika samo po sebi ne dokazuje da ispod površine Marsa postoji magma. Ovaj gas može nastati i kroz hemijske reakcije, na primer kada topla voda dolazi u kontakt sa jedinjenjima koja sadrže hloride. Takva jedinjenja već su detektovana na Marsu.

Zbog toga naučnici još ne mogu sa sigurnošću da utvrde da li gas potiče iz podzemnih džepova u kojima se zadržao ili iz sistema u kojima je magma i dalje aktivna.

Ipak, ukoliko se potvrdi postojanje toplote i magmatske aktivnosti ispod površine, to bi moglo da bude značajno i za istraživanje mogućnosti života na Marsu. Toplota iz unutrašnjosti planete, u kombinaciji sa vodom i određenim hemijskim jedinjenjima, mogla bi da stvori podzemne hidrotermalne sredine koje potencijalno pružaju uslove za opstanak mikroorganizama.

To ne znači da je život na Marsu pronađen, niti da se u skorije vreme očekuje nova vulkanska erupcija. Istraživanje, međutim, otvara mogućnost da se ispod naizgled neaktivne površine ove planete i dalje odvijaju procesi koje tek treba razumeti.

Foto: Magnific/haziaahmad346

Povezani Članci

Najnovije

Scroll to Top
Search