Tokom proteklih 20 godina, Pariz je prošao kroz značajnu transformaciju, zamenivši puteve za automobile biciklističkim stazama, dodavši zelene površine i uklonivši 50.000 parking mesta. Deo te koristi bio je nevidljiv – sadržan u samom vazduhu.
Airparif, nezavisna organizacija koja prati kvalitet vazduha u regionu Pariza, objavila je ove nedelje da su nivoi finih čestica (PM 2,5) pali za 55 odsto od 2005. godine, dok su nivoi azot-dioksida smanjeni za 50 odsto. Oni su ovo poboljšanje pripisali propisima i javnoj politici, uključujući mere za ograničavanje saobraćaja i zabranu vozila koja najviše zagađuju, piše The Washington Post.
Zagađene zone oko najprometnijih ulica i autoputeva
Toplotne karte zagađenja vazduha pokazuju da su pre 20 godina skoro svi delovi grada bili obeleženi pulsirajućom crvenom bojom – skoro svaki kvart je premašio granicu Evropske unije za azot-dioksid, koji se proizvodi sagorevanjem fosilnih goriva. Do 2023. crvena zona se smanjila na samo tanku mrežu linija koje prolaze kroz i oko grada, predstavljajući najprometnije puteve i autoputeve.
Ova promena pokazuje kako ambiciozne mere politike mogu direktno da poboljšaju zdravlje stanovnika velikih gradova. Zdravstveni stručnjaci često opisuju zagađenje vazduha kao „tihog ubicu“. I PM 2,5 i azot dioksid su povezani sa ozbiljnim zdravstvenim problemima, uključujući srčani udar, rak pluća, bronhitis i astmu.
Od 2014. godine Parizom upravlja gradonačelnica Anne Idalgo, socijalistkinja koja je odgovorna za brojne zelene politike. Često ističe svoju želju za „Parizom koji diše, Parizom u kome je prijatnije živeti”. Njeni predlozi naišli su na otpor desničarskih političara, udruženja vlasnika automobila i stanovništva prigradskih naselja, koje tvrdi da im obuzdavanje automobila otežava svakodnevni život.
Ali u martu, Parižani su na referendumu glasali za pretvaranje dodatnih 500 ulica u pešačke zone. Godinu dana ranije, Pariz je značajno povećao cene parkinga za terence, primoravši njihove vozače da plaćaju tri puta više od vozača manjih automobila.
Grad je takođe pretvorio jednu obalu reke Sene, koja je ranije bila prometna saobraćajnica, u pešačku zonu i zabranio većinu saobraćaja automobila u trgovačkoj aveniji Rue de Rivoli. Karlos Moreno, profesor na pariskom univerzitetu Sorbona i bivši gradski većnik, izjavio je da je Pariz razvio „urbanu politiku zasnovanu na blagostanju”.