Najbogatijih 1% potroši celu svoju godišnju dozvoljenu količinu ugljen-dioksida za samo 10 dana

Jahta, superbogati, G20 (Unsplash)

Ideja oporezivanja superbogatih radi finansiranja klimatskih akcija dospela je visoko na međunarodnu agendu tokom brazilskog predsedavanja G20.

Najbogatiji ljudi na svetu verovatno su već iskoristili svoj pravedni deo godišnjeg globalnog budžeta za ugljenik, prema istraživanju međunarodne nevladine organizacije Oxfam.

Na osnovu podataka iz 2019. godine, humanitarna organizacija za borbu protiv siromaštva procenila je da 77 miliona „superbogatih” ljudi, koji spadaju u 1% najbogatijih na svetu – a čiji je prosečan godišnji prihod 310.000 dolara – potroši 2,1 tonu ugljen-dioksida za samo deset dana. Nasuprot tome, najsiromašnijih 50% svetske populacije – njih 3,9 milijardi – potrebno je skoro tri godine da proizvede istu količinu zagađenja.

Prema globalnom budžetu za ugljenik, koji procenjuje Program Ujedinjenih nacija za životnu sredinu, 2,1 tona godišnje predstavlja maksimalnu količinu emisija po osobi do 2030. godine kako bi se izbeglo prekoračenje globalnog zagrevanja od 1,5°C.

Viša savetnica za klimatsku pravdu u Oxfam GB, Kiara Liguori, izjavila je: „Budućnost naše planete visi o koncu, a superbogatima se i dalje dozvoljava da rasipaju šanse čovečanstva svojim raskošnim načinom života i zagađujućim investicijama.“

„Vlade moraju prestati da popuštaju najbogatijim zagađivačima i umesto toga ih naterati da plate svoj pravičan deo za haos koji prave na našoj planeti. Lideri koji ne preduzmu mere su saučesnici u krizi koja ugrožava živote milijardi ljudi,“ dodala je u saopštenju.

Porez na milijardere

Mere za oporezivanje superbogatih radi finansiranja klimatskih akcija u poslednjim godinama dobile su sve veću pažnju. Prošle godine, brazilska vlada iskoristila je svoje predsedavanje grupom G20, koja okuplja najveće svetske ekonomije, kako bi promovisala predlog kojim bi vlade oporezivale milijardere sa najmanje 2% njihovog bogatstva.

Ekonomisti koji rade na ovom predlogu procenjuju da bi se time moglo prikupiti 250 milijardi dolara godišnje, što bi se moglo iskoristiti za borbu protiv siromaštva, gladi i klimatskih promena.

Lideri G20 su se na samitu u novembru u Rio de Žaneiru saglasili da će „saradnički raditi na tome da ultra-bogati pojedinci budu efikasno oporezovani“ i najavili da će se diskusije na ovu temu nastaviti unutar G20 i drugih foruma.

Govoreći pred samit, brazilska sekretarka za klimatske promene, Ana Toni, izjavila je za Climate Home da je predlog „zaista dobro prihvaćen“ i da je promenio globalnu debatu o načinu finansiranja klimatskih akcija. Među državama koje podržavaju inicijativu su Francuska, Južna Afrika i Španija.

Porezi solidarnosti

Brazilska vlada će u novembru biti domaćin klimatskog samita COP30 i zajedno sa Azerbejdžanom predvoditi rad na „Baku-Belem planu“, koji će istraživati načine za povećanje finansiranja klimatskih projekata. Ovaj plan može uključivati mere poput poreza na superbogate i posebno zagađujuće sektore privrede.

Oxfam je, na primer, izračunao da bi „pravičan“ porez na privatne avione i superjahte u Velikoj Britaniji mogao da prikupi do 2 milijarde funti (2,5 milijardi dolara) u 2023. godini za finansiranje klimatskih akcija.

Pored toga, Globalna radna grupa za poreze solidarnosti, koju koordiniraju Francuska, Kenija i Barbados, ispitaće načine za prikupljanje međunarodnih sredstava, uključujući poreze na brodski transport, privatne letove, fosilna goriva i finansijske transakcije.

Radna grupa će do kraja marta 2025. godine najaviti radne grupe za svaku od predloženih mera i izraditi preliminarne procene njihovog uticaja do prolećnih sastanaka MMF-a i Svetske banke u aprilu. Konačne procene uticaja biće predstavljene na samitu Finansiranje za razvoj krajem juna.

Cilj radne grupe je da do klimatskog samita COP30 dobije podršku država za sprovođenje nekih od ovih predloga.

Friederike Roder, direktorka sekretarijata radne grupe, izjavila je za Climate Home da Oxfamovo istraživanje dodatno potvrđuje stav da bogati moraju „dati svoj pravedan doprinos za finansiranje borbe za razvoj i protiv klimatskih promena, posebno u najsiromašnijim i najugroženijim zemljama.“ Dodala je: „Ono što nam sada treba jeste akcija.“

Foto: Unsplash

Povezani Članci

Najnovije

Scroll to Top
Search