Evropa proživela najtopliji mart u istoriji

Evropa je zabeležila najtopliji mart otkako postoje merenja, s prosečnom temperaturom od 1,68°C iznad preindustrijskog proseka. Dok je istok kontinenta goreo od toplote, jugozapad su pogodile jake kiše i poplave. Naučnici upozoravaju: ovo je poziv na buđenje.

Najtopliji mart u istoriji

Mart 2025. bio je najtopliji u istoriji merenja u Evropi, sa prosečnim temperaturama koje su premašile sve dosadašnje rekorde, pokazuje izveštaj evropske klimatske službe Kopernikus. U poređenju s preindustrijskim vremenom, temperatura je bila viša za 1,68°C, a najdrastičnije promene osetile su se u istočnoj Evropi i jugozapadnoj Rusiji.

Iako su delovi Evrope bili ekstremno topli, jugozapadne oblasti poput Španije, Portugala i juga Francuske suočile su se s drugačijim izazovima – obilnim padavinama i poplavama. U Španiji su poplave prouzrokovale štetu na infrastrukturi i poljoprivredi, dok je u Portugalu mart bio jedan od najkišovitijih u poslednjih 30 godina.

Ovaj mart je dvadeseti od poslednjih 21 mesec kada je temperatura prešla prag od 1,5°C, koji je Pariskim sporazumom postavljen kao granica za izbegavanje najgorih klimatskih posledica. Klimatski aktivisti sve glasnije pozivaju na odgovornost velikih zagađivača, naročito u sektoru fosilnih goriva, i traže hitnu dekarbonizaciju.

Naučnici upozoravaju da ovakvi ekstremi više nisu izuzeci već nova realnost. Toplotni talasi, požari, poplave i suše biće sve češći ako se ne preduzmu odlučni koraci.

„Ovo nije samo statistika – ovo je upozorenje“, poručuju iz Kopernikusa. Vremena za čekanje više nema, objavio je Euro News.

Ekstremi postaju pravilo: kako se Evropa suočava sa klimatskim posledicama

Dok naučnici upozoravaju da prelazak granice od 1,5°C više nije izuzetak već postaje nova norma, mnoge evropske zemlje osećaju posledice na sopstvenoj koži – od ranijih početaka vegetacije do sve češćih vremenskih nepogoda. U gradovima kao što su Varšava, Bukurešt i Kijev, mart je bio neuobičajeno topao, dok su u Lisabonu i Madridu poplave poremetile svakodnevni život.

Ove promene ne pogađaju samo prirodu, već i energetsku stabilnost, poljoprivredu i zdravlje ljudi. Klimatski eksperti poručuju: potrebno je hitno prilagođavanje urbanih sredina i jačanje otpornosti društva na sve izraženije klimatske ekstreme.

Foto: Unsplash/ Andrej Lišakov

Povezani Članci

Najnovije

Scroll to Top
Search